Online novinarstvo

Online novinarstvo je poseban oblik novinarstva jer se ostvaruje putem interneta. Kao i svako zanimanje ima nekih nedostataka, no također ima i mnogo prednosti u odnosu na tiskano novinarstvo. Kratak video sa zvukom ponekad može puno više pokazati od stotinu slika. Velika prednost je i interakcija s korisnicima putem komentara u stvarnom vremenu, putem društvenih mreža itd. Preci današnjih novinara su bili putujući pjevači koji su po selima izvještavali o aktualnim događajima. Nakon tiska, radija, televizije pojavio se i internet. Internet je osnovan daleke 1969. godine od strane američke vojske no sve je počelo za širu javnost 1989. godine kada je Tim Berners Lee izmislio WWW. U Hrvatskoj je sve počelo 1991. kada je pokrenut Carnet. Među medijima HRT je prvi pokrenuo web stranicu. Monitor je pokrenut 1997. i bio je jedini hrvatski medij koji je svakodnevno ažurirao svoje vijesti. Posljednji klasični medij koji je pokrenuo online izdanje bio je Jutarnji list 2005. godine, ali od tada pojavljuje se sve više novih stranica koje vide zaradu na internetu. Online novinari se bore za svaki klik na njihove vijesti što znači više čitanja, veća zarada. Veliko priznanje za njih bilo je kada se počela dodjeljivati prva nagrada za online novinarstvo. Nagrada SAP e-journalist Prize (današnja SAP ICT Journalist Prize – Božo Težak) koja se prvi puta dodjelila 2001. godine. [1] U poslu online novinarstva nisu samo novinari koji pišu tekstove već postoji i odjel za računovodstvo, odjel prodaje i oglašavanja, tehnološki odjel i mnogi drugi poslovi koji se zajedno trude da postignu što bolje rezultate i privuku što više čitatelja. Stoga treba znati napisati vijest, napraviti fotografiju, koristiti razne programe za obradu slika i videa, napraviti dobre infografike i još mnogo toga što donosi posao online novinarstva te se moraju prilagoditi novim tehnologijama i navikama na internetu koje se svakodnevno mijenjaju

Novinarstvo kao industrija nasuprot novinarstvu kao profesiji

Rad istažuje zbog čega etika postaje toliko važna u trenutku kad dvije strane iste novinarske realnosti međusobno postanu suprotstavljene više nego što su jedna drugoj komplementarne. U tržišnome gospodarstvu novinarstvo je posao ili industrija i zbog toga je podložno pritiscima posla. Takav anti-intelektualizam i anti-profesionalizam korijeni se u ideji novinarske neovisnosti. Ako se pritom neovisnost pobrka s neutralnošću, različiti tragači za publicitetom i lobisti koji se ne žele usredotočiti na ono što je realno, nego žele samo voditi glavnu riječ, škodit će, te izazvati mnoge od suvremenih problema u novinarstvu. No budući da je novinarstvo također i profesija, ono zahtijeva istu razinu profesionalizma koja je potrabna svim ostalim profesija da se legitimiraju. Etičko novinarstvo služi interesu javnosti tako što stalno istražuje istinu o događajima, te o položaju i moći onih koji najviše utječu na naše živote. Ono traga za informacijama koje će običnim ljudima biti jako vrijedne jer se od običnih ljudi očekuje donositi zdrave prosudbe i o onome što je za njihovo osobno dobro i o onome što je za opće dobro. Kad bi mediji bili u stanju napraviti jasnu razliku između javnoga interesa i onoga za što je javnost zainteresirana, te kad bi razviti sustav testiranja pouzdanosti novinarske interpretacije tada bi novinarstvo ispunilo svoju demokratsku funkciju i pokazalo kako u novinarstvu postoji svrha, različita od profita

Internetski portali kao platforma za stjecanje dodatnih kompetencija studenata novinarstva na primjeru portala Pressedan Sveučilišta Sjever

Razvojem interneta došlo je do stvaranja novog oblika novinarstva – online novinarstva. Zbog svakodnevne potrebe društva za informacijama, prepoznala se prednost informiranja putem interneta, stoga je došlo do stvaranja online medija (portala) koji se svakodnevno ažuriraju i čija je funkcija vrlo slična funkciji klasičnih medija. Dok u klasičnim medijima prevladavaju pisane forme, online novinarstvo odlikuje multimedijalnost kojom se korisnicima prezentira sadržaj u obliku audio i video zapisa, zvuka i fotografija. Na najposjećenijim hrvatskim portalima primjetni su neki nepovoljni trendovi. Na zahtjeve vremena u kojem internet preuzima primat nad tradicionalnim medijima može odgovoriti konvergentni studij novinarstva. Dobar omjer praktičnog i teorijskog obrazovanja ključan je za razvoj novinara koji će moći egzistirati u današnjem digitalnom medijskom trenutku u kojem se od njih očekuje da budu osposobljeni za niz medijskih poslova. Postoje primjeri studija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama koji su prihvatili takav model učenja i stjecanja znanja u novinarstvu te su programe svojih kolegija u potpunosti prilagodili novom mediju i novim tehnologijama. Portal Pressedan, medijski projekt studija novinarstva Sveučilišta Sjever, izgrađen je na besplatnom, otvorenom sustavu upravljanja sadržajem Wordpress koji omogućava jednostavno modificiranje sadržaja od strane većeg broja korisnika kojima se dodjele prava unosa ili izmjene sadržaja. Neprofitan karakter i samoodrživost neke su od glavnih odrednica projekta. Pressedan je zamišljen i pokrenut s ciljem otvaranja medijskog prostora studentima novinarstva kako bi se već od prve godine preddiplomskog studija mogli okušati u stvarnom medijskom okruženju, bruseći svoje novinarske vještine u pravoj novinarskoj redakciji i pripremajući se tako za tržište rada u modernim, digitalnim medijma. Pressedan se sadržajem pokušava odmaknuti od negativne prakse u hrvatskim online medijima. Sve to ima brojne konkretne učinke na kompetencije studenta novinarstva koji imaju priliku izgraditi vlastiti novinarski portfolio i savladati nove medijske tehnologije, ali je i važan faktor u razvoju modernog studija novinarstva koji će odgovoriti izazovima digitalnog novinarstva. To se može postići još većim uključenjem nastavnika koji bi tješnje povezali seminarsku nastavu i praktični rad na portalu. Uloga takvog portala nije samo obrazovna, nego i društvena jer kao neprofitan medij stoji nasuprot komercijaliziranom novinarstvu

Сербия в начале XXI века: европейский путь коммерческого национализма как стратегия развития

Рассматривается ценностная сфера, в которой движущие силы системы Pax Americana используют nation branding для реализации своих интересов. На примерах того, какие темы политические субъекты поднимали в рамках предвыборных кампаний в Сербии, показана ценностная переориентация, которая наблюдалась в этой стране на рубеже веков и которая является базовым условием "национального брендинга

Obrazovanje novinara u Srbiji - trebaju li nam obrazovani ili…?

Ponuda akreditiranih visokoškolskih ustanova za izobrazbu novinara u Srbiji nije razmjerna broju i snazi medija. Medijski menadžment, međutim, ističe da je kadar koji stiže s različitih fakulteta uglavnom nedovoljno pripremljen za rad u redakciji. Istodobno, urednici nisu spremni da njihovi novinari pohađaju fakultetske, ali ni alternativne vježbe koje bi u skladu s idejom o permanentnom obrazovanju trebale stalno podizati profesionalnu razinu javnog informiranja. Ovako proturječan odnos medija prema/i obrazovanja uz nesebičnu pomoć sve rigidnijih rješenja u redefiniranju paketa medijskih zakona ne pomaže srediti stanje na medijskom tržištu Srbije