Sociological aspects of nonverbal communication and its influence on person's achievement of personal and social goals

Razumijevanje neverbalne komunikacije bitno je za opstanak društvu kakvo je ono danas. Cilj ovog rada je dati pregled spoznaja o psihosocijalnoj važnosti neverbalne komunikacije te njezin utjecaj na uspješnost pojedinca. Bez obzira na kulturu u kojoj se pojedinac nalazio i običaje koje poštuje, svijest o neverbalnoj komunikaciji i razlikama između kultura mora postojati. Njezin utjecaj pokriva polja kao što su zadovoljstvo sobom, kontrola nad emocijama, prikazivanje osobnosti onakvom kakvom želimo da ju drugi vide. Svladavanje neverbalne komunikacije sastoji se proučavanja dijelova tijela i njihovih pokreta. Dok osoba prenosi svoju poruku, govori cijelim svojim tijelom i većina pokreta ima značenje. Značenja pokreta, gesta i stavova ovisi o situaciji u kojoj se osoba nalazi te njezinom psihofizičkom stanju. Neverbalna komunikacija svake osobe posebna je i zato je neverbalnu komunikaciju nemoguće u potpunosti savladati. Postoji beskonačan broj vanjskih utjecaja na koje osoba ne može računati i koji određenoj gesti daju određeno značenje s obzirom na kontekst. I to je ono što svladavanje neverbalne komunikacije čini teškim. No, svladavanje neverbalne komunikacije označava ovladavanje svojeg mentalnog stanja te kontroliranja slike sebe koju šaljemo drugima. Također, razumijevanje neverbalne komunikacije nam pomaže da razumijemo druge te da se lakše i brže zbližimo s njima. Kao posljednju mogućnost koju neverbalna komunikacija nudi jest ovladavanje slikom sebe te početak upoznavanja i rad na sebi

Sociological aspects of nonverbal communication and its influence on person's achievement of personal and social goals

Razumijevanje neverbalne komunikacije bitno je za opstanak društvu kakvo je ono danas. Cilj ovog rada je dati pregled spoznaja o psihosocijalnoj važnosti neverbalne komunikacije te njezin utjecaj na uspješnost pojedinca. Bez obzira na kulturu u kojoj se pojedinac nalazio i običaje koje poštuje, svijest o neverbalnoj komunikaciji i razlikama između kultura mora postojati. Njezin utjecaj pokriva polja kao što su zadovoljstvo sobom, kontrola nad emocijama, prikazivanje osobnosti onakvom kakvom želimo da ju drugi vide. Svladavanje neverbalne komunikacije sastoji se proučavanja dijelova tijela i njihovih pokreta. Dok osoba prenosi svoju poruku, govori cijelim svojim tijelom i većina pokreta ima značenje. Značenja pokreta, gesta i stavova ovisi o situaciji u kojoj se osoba nalazi te njezinom psihofizičkom stanju. Neverbalna komunikacija svake osobe posebna je i zato je neverbalnu komunikaciju nemoguće u potpunosti savladati. Postoji beskonačan broj vanjskih utjecaja na koje osoba ne može računati i koji određenoj gesti daju određeno značenje s obzirom na kontekst. I to je ono što svladavanje neverbalne komunikacije čini teškim. No, svladavanje neverbalne komunikacije označava ovladavanje svojeg mentalnog stanja te kontroliranja slike sebe koju šaljemo drugima. Također, razumijevanje neverbalne komunikacije nam pomaže da razumijemo druge te da se lakše i brže zbližimo s njima. Kao posljednju mogućnost koju neverbalna komunikacija nudi jest ovladavanje slikom sebe te početak upoznavanja i rad na sebi

Kommunikationsqualität und soziale Beziehungen in der Klasse

Osnovni motiv za istraživanje kvalitete komunikacije i socijalnih odnosa u razredu proizlazi iz činjenice da učenici, ali i učitelji, nerijetko neuspješno iniciraju i održavaju zadovoljavajuće recipročne odnose i teško uspostavljaju uspješnu komunikaciju u razredu. Suvremene teorije komunikaciju navode kao ključ uspješnih socijalnih odnosa i poželjnog ponašanja. Tako, komunikacijske sposobnosti ne obuhvaćaju više samosposobnost uporabe (situaciji primjerenih formi) govora, nego mnogo više: sposobnost izlaganja i argumentiranja vlastitog mišljenja, sposobnost dijalogiziranja i spremnost za komunikaciju. Kako je komunikacija prije svega razvojna, a ne statična, prilagođava se kontekstu i podvrgnuta je stalnim promjenama, verbalna je i neverbalna, sadržajno ju je teško definirati i staviti u neke jasno postavljene granice. Značajno je stoga istaknuti elementarne sastavnice koje čine kvalitetu komunikacije i utječu na razvoj socijalnih odnosa, a to su komunikacijska sloboda i neugroženost. Učitelj, kao voditelj odgojno-obrazovnog procesa, mora poticati među učenicima međusobno razumijevanje, poštovanje, sporazumijevanje i ravnopravno surađivanje. Komunikacijske kompetencije učitelja preduvjet su razvoju kvalitete komunikacije i socijalnih odnosa u razredu, pa ćemo ih u tom kontekstu i razmotriti.The central motivation for exploring the quality of communication and social relationships in the classroom springs from the fact that pupils, but also their teachers, often fail to initialise and maintain satisfactory mutual relationships and have difficulties in establishing quality communication in the classroom. Contemporary theories see communication as the key to successful social relationships and desirable behaviour. Communication skills thus no longer include only the skill of using (context-appropriate forms of) speech, but a lot more: an ability to express and support one’s own opinion, an ability to engage in dialogue and a readiness to communicate. As communication is primarily developmental rather than static phenomenon, it is adjusted to a context and exposed to continual changes, it is both verbal and non-verbal, it is difficult to define in terms of contents and to situate within clearly set boundaries. It is therefore important to highlight the elementary components that affect the quality of communication and the development of social relationships – free and unthreatened communication. The teacher, as the head of the educational process, must encourage mutual understanding, respect, communication and equal collaboration among pupils. The teacher’s communication competencies are a precondition for the development of communication and social relationships quality in the classroom, so these will be considered in this context.Das Grundmotiv für die Erforschung von Kommunikationsqualität und sozialen Beziehungen in der Klasse ergibt sich aus der Tatsache, dass sowohl die Schüler, als auch die Lehrer häufig erfolglos versuchen, zufriedenstellende gegenseitige Beziehungen anzuknüpfen und aufrechtzuerhalten sowie eine erfolgreiche Kommunikation in der Klasse zu gewährleisten. Moderne Erziehungstheorien heben gute Kommunikation als Schlüssel für erfolgreiche soziale Beziehungen und erwünschte Verhaltensweisen hervor. Demnach beschränken sich die Kommunikationsfähigkeiten nicht mehr nur auf den Gebrauch von (situationsgemäßen) Redeformen, sondern umfassen vielmehr die Fähigkeit zur Artikulation und Argumentation eigener Meinung, Fähigkeit zum Dialogisieren und Bereitschaft zur Kommunikation. Da die Kommunikationsfähigkeit keine statische, sondern eine sich stets entwickelnde Größe ist, passt sie sich dem Kontext an und ist ständigen Veränderungen unterworfen. Sie ist verbal und nichtverbal, schwer zu definieren und klar abzugrenzen. Deswegen ist es notwendig, elementare Komponenten hervorzuheben, die eine erfolgreiche Kommunikation ausmachen und fie Entwicklung von sozialen Beziehungen beeinflussen. Dazu gehören Kommunikationsfreiheit und Sicherheit. Der Lehrer als Leiter des Erziehungs – und Bidungsprozesses muss unter den Schülern gegenseitiges Verständnis, Achtung, Verständigung und gleichberechtigte Zusammenarbeit fördern. Die Kommunikationskompetenzen des Lehrers sind eine unabwendbare Voraussetzung für die Entwicklung von Kommunikationsqualität und sozialen Beziehungen in der Klasse. Deswegen werden sie hier in diesem Kontext erörtert

Interculturalism through communication in conflict and asimetrical relationship

Suvremeni svijet predstavlja multikulturalnu i interkulturalnu zajednicu koja omogućuje svima da budu ono što jesu. Iako postoje iznimke od takvog djelovanja, većina država se trudi uspostaviti normalne međuljudske odnose, osobito kada su u pitanju različite kulture. Multikulturalna društva omogućuju suživot više različitih naroda, a interkultura ruši granice i ljudima otvara vrata prema drugačijima. Najveći razlog miješanju naroda je ubrzana globalizacija, koja zahtjeva prilagođavanje svima i svemu. Mnogi ljudi imaju poteškoća prilikom stvaranja interkulturalnog dijaloga, ali postaju interkulturalno osjetljivi i putem toga uče se komunicirati sa drugima. Kultura je bitna za svaku osobu i to je njezin način življenja i vjerovanja, ali ona ne smije biti jedina u njegovu životu. Pojedinac se mora prilagoditi suvremenom svijetu i shvatiti da se u njegovom okruženju nalaze drugačije kulture i narodi. Razvijanjem interkulturalne kompetencije i boljim obrazovanjem i istraživanjem drugih stvaramo vlastite stavove, uvjerenja i vrednovanja o drugima. Naša volje odlučuje o tome kako ćemo se ponašati u prisustvu drugih i drugačijih. Interkulturalno kompetentne osobe će odmah započeti dijalog koji može prerasti u vrlo ugodan i zanimljiv razgovor, dok oni malo manje kompetentni neće se moć snaći u takvim situacijama. Zbog ne znanja uspostavljanja minimalne komunikacije može doći do problema u komunikaciji pa čak i konflikta. Predrasude i stereotipi su najčešći problemi i ograničenja koje pojedinca sprječavaju da se upusti u interkulturalni odnos sa drugačijima. Zbog čega je vrlo bitno ostvariti metakognitivnu zrelost i prihvatiti sve i svakoga oko sebe, bez obzira na tuđa mišljenja i stavove. Ljudi su različitog podrijetla, uče svoju kulturu, šire svoja vjerovanja i prenose znanja i vještina na buduće naraštaje. Vrlo je bitno da se prilikom odrastanja svakog pojedinca uvedu i učenja o drugima kako bi on moga što bolje shvatiti, prihvatiti i poštivati nešto drugačije. Iako neki pojedinci žele svoj način življenja i vjerovanja prenijeti na druge narode, navodeći druge da prijeđu na bolji način života ili kulturu, ne smijemo se olako odreći onoga što jesmo. Naši korijeni su naše bogatstvo i svaka naša pomisao, stav, razmišljanje, djelo oblikuje nas same. To smo mi, baš kakvi trebamo biti, stvoreni od ničega i naučeni da se ponosimo vlastitim vrijednostima i poštujemo druge. Interkulturalna zrelost se stvara od nas samih, ako prihvatimo sebe, lakše ćemo prihvatiti i druge. Različitost je dobra strana svijeta, a mi smo ti koji ćemo svojim ponašanjem poštivati i razvijati međusobnu interakciju. U svemu tome povećat ćemo svoju sigurnost, prevladati strah i tjeskobu i tražiti drugačije od sebe, radi boljeg upoznavanja „Drugačijih“.The modern world represents multicultural and intercultural community that allows everyone to be themselves. Although there are exceptions to such action, most countries are trying to establish normal relations between people, especially when it comes to different cultures. A multicultural societies allow the coexistence of different people and an intercultural ones break the boundaries and open doors towards people who are different. Biggest reason the mixing of the nations is happening would be accelerated globalization, which requires adaptation of everybody and everything. Many people have difficulty in creating intercultural dialogue, but they become interculturally sensitive and through that they learn to communicate with others. Culture is important for each person and it is their way of life and beliefs, but it must not be the only culture in their life. An individual needs to adapt to modern world and realize that his environment contains different cultures and nations. By developing intercultural competence, improved education and research of others, we create our own attitudes, beliefs and evaluations of others. We will decide how we will behave in the presence of others. Interculturally competent people will immediately start a dialogue that can turn into a very pleasant and interesting conversation, while those less competent will not be able to cope in such situations. Inability to establish minimum communication can lead to communication problems and even conflicts. Prejudices and stereotypes are the most common problems and limitations that prevent an individual to engage in intercultural relationship with those who are different. Therefore, it is very important to achieve meta-cognitive maturity and accept everything and everyone around us, regardless of others' opinions and attitudes. People have different backgrounds, they learn their culture, spreading their beliefs and transfering knowledge and skills to future generations. It is important that, when growing up, each individual is taught about others so that he could better understand, accept and respect different. Although some individuals want their way of life and beliefs transferred to other nations, guiding others to switch to a better way of life or culture, we must not lightly give up our culture. Our roots are our wealth and our every thought, attitude, mindset and action shapes us into who we are. That's us, just as we should be, created from scratch and taught to be proud of our values and to respect others. Intercultural maturity is produced by ourselves, if we accept ourselves; the easier it will be to accept the others. Diversity is a good part of the world and we are the ones who will behave in such way to respect and develop future interactions. In all this we will increase our own safety, overcome fear and anxiety and look for something different from ourselves, for better understanding of "Different"

GLAS TIŠINE

Selektivni mutizam je rijedak, ali složen poremećaj. Za njega je značajno da djeca, koja inače nemaju poteškoće s komunikacijom, u određenim situacijama prestaju govoriti. Ta djeca bez poteškoća komuniciraju u svojim domovima i poznatim prostorima i s ljudima s kojima se osjećaju sigurno i opušteno. Ako se nađu u situaciji u kojoj se ne osjećaju sigurno i opušteno, obuzme ih duboki strah. Zbog povećanog straha i tjeskobe ne mogu govoriti, iako bi to željeli. Selektivni mutizam može ozbiljno i negativno utjecati na život samog djeteta i na živote članova njegove obitelji. Često se javlja kada djeca pohađaju vrtić ili školu. Zato je važno da su pedagoški djelatnici upoznati s poremećajem i njegovim obilježjima, da ga znaju pravovremeno prepoznati te u proces uključiti roditelje i savjetodavnu službu

Ethincal distance and intercultural relationship

Etnička distanca je mjera razumijevanja socijalnih odnosa koji se javljaju u različitim socijalnim uvjetima i situacijama. Međukulturalnost u obrazovanju turističkog kadra čini mlade svjesnim svoje nacionalne samobitnosti, ali ih čini i tolerantnim prema različitostima. Kao takva međukulturalnost u turizmu razvija nove oblike ponašanja koji se odnose na promjene u svijesti i stavovima članova društva. Odnosi između lokalnog stanovništva te utjecaj istog na osjećaj vrijednosti turista kada se odluče za boravak u turističkoj destinaciji veoma je bitan. Odgoj i obrazovanje turističkog kadra za interkulturalnu kompetenciju se temelje na svijesti o povezanosti prirodnog i ljudskog svijeta, te razvoju odgovornosti pojedinca, potrebno je usvajanje znanja i vještina o promicanju dostojanstva osoba i demokratskog društva.Ethnic distance is a measure of understanding of social relations that occur in different social conditions and situations. Interculturality in education tourism staff makes young people aware of their national identity, but makes them tolerant towards diversity. As such interculturality in tourism is developing new forms of behavior that are related to changes in awareness and attitudes of members of society. Relations between the local population and the impact of same on the sense of value when tourists choose to stay in the tourist destination is very important. Education tourism staff for intercultural competence based on the awareness of the connection between culture and nature, and the development of individual responsibility, it is necessary to acquire knowledge and skills on the promotion of the dignity of the person and democratic society

Ethincal distance and intercultural relationship

Etnička distanca je mjera razumijevanja socijalnih odnosa koji se javljaju u različitim socijalnim uvjetima i situacijama. Međukulturalnost u obrazovanju turističkog kadra čini mlade svjesnim svoje nacionalne samobitnosti, ali ih čini i tolerantnim prema različitostima. Kao takva međukulturalnost u turizmu razvija nove oblike ponašanja koji se odnose na promjene u svijesti i stavovima članova društva. Odnosi između lokalnog stanovništva te utjecaj istog na osjećaj vrijednosti turista kada se odluče za boravak u turističkoj destinaciji veoma je bitan. Odgoj i obrazovanje turističkog kadra za interkulturalnu kompetenciju se temelje na svijesti o povezanosti prirodnog i ljudskog svijeta, te razvoju odgovornosti pojedinca, potrebno je usvajanje znanja i vještina o promicanju dostojanstva osoba i demokratskog društva.Ethnic distance is a measure of understanding of social relations that occur in different social conditions and situations. Interculturality in education tourism staff makes young people aware of their national identity, but makes them tolerant towards diversity. As such interculturality in tourism is developing new forms of behavior that are related to changes in awareness and attitudes of members of society. Relations between the local population and the impact of same on the sense of value when tourists choose to stay in the tourist destination is very important. Education tourism staff for intercultural competence based on the awareness of the connection between culture and nature, and the development of individual responsibility, it is necessary to acquire knowledge and skills on the promotion of the dignity of the person and democratic society

The development of language skills in preschool-aged children

Za dijete je važno da do polaska u školu usvoji sve jezične djelatnosti: slušanje, govor, čitanje i pisanje. Jezične djelastnosti lakše se savladavaju kroz igru i slobodno izražavanje verbalnom i neverbalnom komunikacijom. Kroz igru dijete ulazi u interakciju s odraslima koji mu pružaju sigurnost, toplinu, prihvaćenost i ljubav. Djeca predškolske dobi imaju različitu dužinu koncentracije slušanja koja ovisi o dobi djeteta i o zanimljivosti sadržaja. Slušanje je sposobnost koja se može razvijati. Da bi djeca razumjela sugovornika trebaju poznavati materinji jezik. Bitno je uspostaviti i ostvariti jezičnu komunikaciju. Prvi djetetov izričaj šaranja je način pisanja i razvoja fine motorike šake. Kroz igru treba ciljano razvijati pisanje i čitanje. Cilj je da dijete što jednostavnije kroz zabavu i igru savlada sve jezične djelatnosti, bez prisile. Odrasli trebaju osigurati djetetu uživanje u igri, kretanju, izgovaranju riječi, sporazumijevanju, slušanju i komunikaciji kroz osmišljene aktivnosti koje će pobuditi sva dječja osjetila i razvijati maštu. Provela sam projekt sa ciljem da pobudim kod djece ljubav prema slikovnici, za slušanjem i razgovaranjem o pročitanim slikovnicama. Rezultati moga projekta pokazuju da je svakodnevnim čitanjem slikovnica moguće potaknuti kod djece sve jezične djelatnosti.It is important for a child to adopt all language skills: listening, speaking, reading and writing before going to school. Language skills are easily controlled through the game and the free expression of verbal and non-verbal communication. Throughout the game the child interacts with adults who provide him with security, warmth, acceptance and love. Preschool children have different length listening concentration which depends on the age of the child and the content. Listening is an ability that can be developed. In order for children to understand the other person they should be familiar with native language. It is important to establish and achieve linguistic communication. The first child's expression by scribbling is the way of writing and the development of fine hand movements. Developing of writing and reading should be done by playing games. The goal is that the child, simply by having fun and playing, overcomes all linguistic activity, without coercion. Adults should ensure that children enjoy the game, movement, pronunciation of words, understanding, listening and communicating through meaningful activities that will arouse all the senses and develop children's imagination. The aim of my project was to arouse in children a love for picture books, for listening and talking about picture books. Results of my project show that daily reading of picture books can improve children’s language skills

Verbal and non - verbal communication

Komunikacija, kao jedna od socijalnih vještina, bitna je u životu svakog čovjeka. Ona ljudima omogućuje međusobno povezivanje, ali i da se razviju kao jedinke. Iako komunikacija obuhvaća verbalni i neverbalni aspekt, sama za sebe nije dovoljna, već je usko povezana i razvija se paralelno s aktivnim slušanjem i empatijom. Djeca kod koje se od najranije dobi razvijaju i usavršavaju socijalne vještine, mogu lakše uspostaviti bolje odnose i nositi se sa svakodnevnim zahtjevima već u ranoj dobi i nadalje tijekom cijelog života. S ciljem uvida u dosadašnji stupanj i poticanja daljnjeg razvoja navedenih vještina, proveden je praktični rad s djecom vrtićke dobi, jer se upravo tijekom tog razdoblja postavljaju temelji za kasniji život. Praktičnim radom, u trajanju od dva tjedna i kroz deset provedenih radionica, utjecalo se na razvoj verbalne i neverbalne komunikacije, aktivnog slušanja i empatije. Praktični rad se pokazao uspješnim, te je pomoću njega dokazano kako kontinuirani rad s vremenom nosi rezultate i kako se već u ranoj dobi mogu i trebaju početi razvijati socijalne vještine. Preporučuju se daljnja istraživanja s djecom na ovu temu i ovaj rad može poslužiti kao jedna od smjernica.As one of the social skills, communication is important in life of any person. It enables mutual connecting of people, but also the development of themselves as units. Even though communication includes verbal and non-verbal aspect, it is insufficient by itself; it is connected tight and develops parallel with active listening and empathy. Children who develop and perfect social skills from the early age can establish better relations far more easily, and deal with everyday demands already in early age and further on during their whole life. With a goal of determining current level and to stimulate further development of mentioned skills, practical work was conducted with children of kindergarten age, precisely because in that period the foundations for later life are being placed. Through practical work in duration of two weeks and through ten conducted workshops, it has been influenced on development of verbal and non-verbal communication, active listening and empathy. Practical work proved to be successful, and through it has been shown how continuous work with time brings results, and how already in early age they can and need to start developing social skills. Further research with children is recommended on this topic, and this thesis can be used as one of the guidelines