Apie autorius

 &nbsp

Subject indexing of films and cinematography in the National and University Library in Zagreb

U članku se nastoji predstaviti predmetna obrada djela područja filmske umjetnosti i kinematografije u praksi Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), te različiti problemi i nedoumice u obradi ove građe. Navode se opće značajke i struktura sustava predmetnog označivanja, razlozi i argumentacija za pojedina izabrana rješenja, usklađivanje s općim usvojenim načelima sadržajne obrade u sadašnjoj praksi knjižnice. Premda svaki knjižnični predmetni sustav mora imati pravila koja vrijede za sva područja, discipline i struke, pokazuju se nastojanja da se ne zanemare i određene specifične značajke sadržaja ovoga područja. Osobit naglasak stavljen je na problematiku filmološkoga nazivlja i odabir nazivlja u strukturiranju predmetnih odrednica. Komparativno se prikazuju neka od rješenja NSK predmetnog sustava (NSKPS) i Predmetnog sustava Kongresne knjižnice Library of Congress Subject Headings (LCSH).This article researches the practice of classification and assigning subject headings of films (motion pictures) and cinematography material in the National and University Library in Zagreb (NSK), and also some common problems that occur in cataloguing of these materials. The article presents general features of assigning subject headings, system structure and selection, the reasons and rationale of specific solutions and choices, and compliance with general principles of subject headings in current library practice. Although every library subject headings system should contain rules that could be applied to all fields, disciplines and professions, some efforts have been made to respect specific characteristics of certain fields. Special emphasis is placed on the film and cinematography terminology and problems in selecting terms in assigning subject headings. Furthermore, the paper presents a comparative analysis of some solutions adopted by the NSK Subject Headings system (NSKPS) and Library of Congress Subject Headings (LCSH)

Genological media alternative – column as an antigenre

U dobu digitalnih sadržaja, informacija ne dopire do čoveka samo posredstvom standardnih i utvrđenih jezičkih i žanrovskih formi. Osim hibridnih, u javnosti je moguće iskusiti mnoštvo drugih žanrova, u skladu sa kontekstom aktuelne stvarnosti. Prvi novinarski žanr izdvojen iz sveta književnosti – kolumna – danas nije samo književnost u malom. U njoj se odvijaju tokovi koje možemo posmatrati iz ugla književnih studija i studija novinarstva jer zadržava normirana žanrovska svojstva, dajući nove dimenzije značenja. Genoloških istraživanja u oblasti medija je malo. Ču- vanje obeležja tradicionalnih žanrova teško je kao i oblikovanje novih žanrova koji se mogu označiti kao alternativni. Kolumna u javnom diskursu danas nije zanemarena već, naprotiv, privlači pažnju mladih generacija (nedeljnici, portali, nove medijske platforme poput Jutjuba ili Ted razgovora). Kolumna kao protivžanr jeste osvedočena „navika” teksta da se oblikuje nasuprot očekivanju. Kolumnista sam određuje svoje žanrovske granice. Ironijsko-parodijska, negatorska, nihilistička strana kolumne pro- ističe iz nesigurnosti novinarskog diskursa. Neprestano meandriranje forme utiče na njeno opažanje. Protivžanrovska svojstva kolumne čine je kritički okrenutom prema genološkim konvencijama. Kolumna nema strogih konvencija, osim konvencija razbi- janja konvencija i nastojanja da bude „nekonvencionalna”. Kolumna pomera granice i značenja žanrova i doprinosi decentriranju savremenog medijskog diskursa. Ona postaje nova strukturna dominanta savremenog novinarstva.n the age of digital content, information does not reach people only through standard and established linguistic and genre forms. In addition to hybrids, it is possible to experience many other genres in public, in accordance with the context of current reality. The first journalistic genre singled out from the world of literature – the column – today is not just small-scale literature. There are currents in it that we can observe from the angle of literary and journalistic studies because it retains the stand- ardized genre properties, giving new dimensions of meaning. There is little genealogical research in the field of media. Preserving the features of traditional genres is as difficult as shaping new genres that can be labeled as alternatives. The column in public discourse today is not neglected, but, on the contrary, it attracts the attention of young generations (weeklies, portals, new media platforms such as YouTube or Ted talk). The column as a counter-genre is a proven “habit” of the text to take shape against expectations. The columnist himself determines his genre boundaries. The ironic-parodic, negative, nihilistic side of the column stems from the uncertainty of journalistic discourse. The constant meandering of the form affects its perception. The anti-genre features of the column make it critically oriented towards genealogical conventions. The column has no strict conventions, other than conventions breaking conventions and trying to be “unconventional.” The column pushes the boundaries and meanings of genres and contributes to the decentralization of contemporary media discourse. It is becoming the new structural dominant of contemporary journalism

Poziv na suradnju

POZIV NA OBJAVLJIVANJE RADOVA U TEMATSKOM BROJU ČASOPISA CROATICA ET SLAVICA IADERTINA POD NASLOVOM "BILO KUDA, STIL SVUDA (Stilistika u teoriji i praksi)" / 565-567 (Urednik temata: Tin Lemac, Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku

Gundulić's Dubravka in Croatian literary science

Gundulićeva Dubravka oduvijek je bila zanimljiv predmet proučavanja hrvatskih književnih povjesničara zbog njezine formalne i tematske raznolikosti. U ovom se radu izlažu motivacija djela i idejni sklop u odnosu na socijalno-političke prilike tadašnjeg Dubrovnika i sukob vlastele i građanstva u okviru Gundulićevog kršćanskog stila, problematizira se hibridni žanr koji je na granici melodrame i pastoralne igre i koji je oduvijek predstavljao izazov hrvatskim književnim teoretičarima, navode se Gundulićevi uzori koji su mahom domaće tradicije, a ne talijanski kao što se većinom smatra, ističe se snažna semantika stiha i odnos osmerca i dvanaesterca u djelu koji simboliziraju više različitih sfera kao što su zbilja, književnost, politika i općeljudske vrijednosti, te se naglašava značaj Dubravke unutar Gundulićevog opusa i hrvatske književnosti uopće