30 research outputs found
Enumerative classification systems: development, usage and examples
Klasifikacijom dijelimo, razvrstavamo predmete, pojave, pojmove i slično prema unaprijed definiranim kriterijima. To je aktivnost i pojam koji se susreće u svim sferama života, pa tako i informacijskim znanostima. U knjižničarskoj struci ona ima veliki značaj, jer omogućuje lakše snalaženje djelatnicima i korisnicima među velikim brojem publikacija koje sadrži jedna knjižnica. Klasifikacija ima dugu tradiciju koja se razvijala kroz povijest. Još u drevnim zemljama Bliskog istoka pravili su se popisi knjiga koje su nekim redoslijedom bile raspoređene. Moderne klasifikacije koje se danas koriste susrećemo u 19. stoljeću. Ovaj rad dat će uvid u enumerativne klasifikacije, Deweyovu decimalnu klasifikacija i Klasifikaciju Kongresne knjižnice koje imaju veliki značaj i dugu tradiciju korištenja u knjižnicama čitavog svijeta. Na početku bit će objašnjeni osnovni pojmovi vezani za klasifikacije, nadalje rad će nas uvesti u enumerativne klasifikacije prikazujući njihov razvoj kroz povijest. Opisom njihove strukture i objašnjavanjem na konkretnim primjerima dat će uvid u funkcioniranje tih klasifikacija. Usporedbom zadanih međusobno te klasifikacijskih sustava koji se koriste na Sveučilištu u Osijeku i u Gradskoj i Sveučilišnoj knjižnici Osijek prikazat će se osnovne razlike i sličnost među njima. Na kraju kao rezime prikazat će se slabosti i nedostaci postojećih sustava
Pregled knjižničnih klasifikacijskih sustava
Ljudi su oduvijek klasificirali, bilo svjesno ili nesvjesno. Klasificirali smo različite životinje i biljke, boje i tekućine, zvijezde i oblake, jezike, bolesti, zanimanja. Ono dolazi sasvim prirodno i često nismo ni svjesni da upravo klasificiramo. Klasifikacijom razlikujemo životinje od vozila, vino od krvi, papire različite veličine. Na taj način je i nužna kako bismo jedinstvenim stvorenjima i predmetima dali smisao. Budući da nas danas okružuje velika količina informacija o svijetu, sasvim je normalno pokušati ih organizirati pa tako nastaje potreba za sustavima koji će omogućiti upravljanje pohranjenim informacijama i ponovno
pronalaženje istih. To su sustavi koji koriste ljudske vještine klasifikacije, organiziranja, svrstavanja, predviđanja i interpretiranja. Ti sustavi prisutni su dakle u svim dijelovima
svijeta/života, pa tako i u knjižnicama. U ovom radu se opisuje upravo šest glavnih klasifikacijskih sustava knjižnica (Blissova, Cutterova, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva
decimalna, klasifikaciju Kongresne knjižnice i Univerzalna decimalna). Za svaku klasifikaciju opisana je povijest i razvoj, struktura i suvremeno korištenje
Subject Indexing of Museology Content: Classification Schemes UDC vs. BC2
Rad se bavi sadržajnom obradbom dokumenata iz područja muzeologije uspoređujući Univerzalnu decimalnu klasifikaciju i Blissovu bibliografsku klasifikaciju, s naglaskom na revidiranom izdanju (BC2). Sadržajnom obradbom dokumenata se ustanovljuju i zapisuju sadržaji neke publikacije, a postoje dva osnovna pristupa u prikazivanju sadržaja građe: iskazivanje sadržaja odnosno predmeta uz pomoć abecedno predmetnih jezika te iskazivanje sadržaja uz pomoć alfanumeričkih klasifikacijskih shema. Predmetno označivanje postupak je opisivanja i izražavanja sadržaja dokumenta riječima prirodnog jezika u uporabi dok se klasifikacija definira kao podjela, razvrstavanje predmeta prema određenim kriterijima. Na području klasifikacije postoji nekoliko klasifikacijskih shema koje se zbog široke primjene mogu smatrati standardima među kojima su Blissova bibliografska i Univerzalna decimalna klasifikacija. U radu je opisano istraživanje u kojem je stupnju BC2 razrađenija u opisivanju predmeta iz područja muzeologije od UDK
Subject Indexing of Museology Content: Classification Schemes UDC vs. BC2
Rad se bavi sadržajnom obradbom dokumenata iz područja muzeologije uspoređujući Univerzalnu decimalnu klasifikaciju i Blissovu bibliografsku klasifikaciju, s naglaskom na revidiranom izdanju (BC2). Sadržajnom obradbom dokumenata se ustanovljuju i zapisuju sadržaji neke publikacije, a postoje dva osnovna pristupa u prikazivanju sadržaja građe: iskazivanje sadržaja odnosno predmeta uz pomoć abecedno predmetnih jezika te iskazivanje sadržaja uz pomoć alfanumeričkih klasifikacijskih shema. Predmetno označivanje postupak je opisivanja i izražavanja sadržaja dokumenta riječima prirodnog jezika u uporabi dok se klasifikacija definira kao podjela, razvrstavanje predmeta prema određenim kriterijima. Na području klasifikacije postoji nekoliko klasifikacijskih shema koje se zbog široke primjene mogu smatrati standardima među kojima su Blissova bibliografska i Univerzalna decimalna klasifikacija. U radu je opisano istraživanje u kojem je stupnju BC2 razrađenija u opisivanju predmeta iz područja muzeologije od UDK
Bliss and UDC classification comparison on the example of Bliss classification class W: The arts
U radu se govori o knjižničnim klasifikacijama. Definira se pojam klasifikacije te se navode vrste klasifikacija koje postoje. Današnji izgled klasifikacija uvelike dugujemo brojnim teoretičarima i stručnjacima iz područja knjižničarstva koji su radili na razvijanju knjižničnih klasifikacija. Najpoznatiji od njih su: Melvil Dewey, Henry Evelyn Bliss, Paul Otlet, Henri La Fontaine i Shiyali Ramamrita Ranganathan. U radu je prikazan i razvoj fasetnih klasifikacija kojima pripadaju Klasifikacija s dvotočkom (Collon Classification) i BC2. Usporedba različitih klasifikacija na primjeru skupine „Umjetnost“ prikazana je na primjeru Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) i Blissove bibliografske klasifikacije (BC2). Predstavljen je povijesni razvoj obje klasifikacije te je opisana njihova struktura. UDK je primjer enumerativne klasifikacijske sheme što znači da se temelji na unaprijed određenim predmetnim područjima i ima hijerarhijsku strukturu. BC2 je primjer fasetne klasifikacijske sheme što znači da se pojmovi svrstavaju u niz faseta i sastavljaju sistem za označivanje nekog predmeta kombinacijom faseta. UDK je danas vodeća klasifikacijska shema koja se koristi u više od 130 zemalja svijeta. Za razliku od nje, BC2 je slabije prihvaćena i koristi se u 90-ak knjižnica u svijetu, prvenstveno u Velikoj Britaniji, Australiji i Africi. Omiljena je među fakultetskim, znanstvenim i specijalnim knjižnicama. Na kraju je opisano kako dvije različite klasifikacijske sheme, UDK i BC2 opisuju skupinu „Umjetnost“. Dani su i primjeri kako bi se pobliže objasnio način njihova funkcioniranja
Bliss and UDC classification comparison on the example of Bliss classification class W: The arts
U radu se govori o knjižničnim klasifikacijama. Definira se pojam klasifikacije te se navode vrste klasifikacija koje postoje. Današnji izgled klasifikacija uvelike dugujemo brojnim teoretičarima i stručnjacima iz područja knjižničarstva koji su radili na razvijanju knjižničnih klasifikacija. Najpoznatiji od njih su: Melvil Dewey, Henry Evelyn Bliss, Paul Otlet, Henri La Fontaine i Shiyali Ramamrita Ranganathan. U radu je prikazan i razvoj fasetnih klasifikacija kojima pripadaju Klasifikacija s dvotočkom (Collon Classification) i BC2. Usporedba različitih klasifikacija na primjeru skupine „Umjetnost“ prikazana je na primjeru Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) i Blissove bibliografske klasifikacije (BC2). Predstavljen je povijesni razvoj obje klasifikacije te je opisana njihova struktura. UDK je primjer enumerativne klasifikacijske sheme što znači da se temelji na unaprijed određenim predmetnim područjima i ima hijerarhijsku strukturu. BC2 je primjer fasetne klasifikacijske sheme što znači da se pojmovi svrstavaju u niz faseta i sastavljaju sistem za označivanje nekog predmeta kombinacijom faseta. UDK je danas vodeća klasifikacijska shema koja se koristi u više od 130 zemalja svijeta. Za razliku od nje, BC2 je slabije prihvaćena i koristi se u 90-ak knjižnica u svijetu, prvenstveno u Velikoj Britaniji, Australiji i Africi. Omiljena je među fakultetskim, znanstvenim i specijalnim knjižnicama. Na kraju je opisano kako dvije različite klasifikacijske sheme, UDK i BC2 opisuju skupinu „Umjetnost“. Dani su i primjeri kako bi se pobliže objasnio način njihova funkcioniranja
Basic principles of bibliographic classifications: examples of UDC, DDC and Colon Classification
Ovaj rad sažeto predstavlja temeljna načela klasifikacije općenito: što klasifikacija jest, kako se definira, koje klasifikacije postoje, te na temelju kojih kriterija se dijele. Također, ukratko će biti predstavljen koncept klasificiranja, te njegova svrha i cilj. Nadalje, na red dolaze klasifikacijski sustavi Univerzalna Decimalna Klasifikacija, Deweyev Decimalna Klasifikacija i Klasifikacija s dvotočkom, dok ostali klasifikacijski sustavi neće detaljnije biti razrađeni. Kriterij za odabir ove tri knjižnične klasifikacije su redom: Deweyeva Decimalna Klasifikacija kao dobar primjer enumerativne klasifikacije koja je danas najrasprostranjenija na svijetu; Univerzalna Decimalna Klasifikacija koja je najraširenija u Hrvatskoj, ali i zaista univerzalna klasifikacija, kako po području koje pokriva, tako i po svojoj širokoj primjenjivosti te Klasifikacija s dvotočkom zbog svoje fasetne strukture. Uz tu činjenicu, treba napomenuti da je UDK s obzirom na ostale dvije klasifikacije obrađene u ovom radu, u takozvanoj zlatnoj sredini, te tako daje ravnotežu između DDK (enumerativne) i Klasifikacije s dvotočkom (fasetne). Na posljetku, tu je Klasifikacija s dvotočkom koja, iako danas nije prihvaćena niti često korištena, služi kao odličan temelj za sve sustave koji bi se mogli razvijati u budućnosti. U kontekstu ovog rada, Klasifikacija s dvotočkom je dobro poslužila kao predstavnik fasetne sheme. Klasificiranje, u svijetu koji nezaustavljivo proizvodi ogromne količine informacija, postaje ključni čimbenik učinkovitog korištenja tog proizvedenog znanja, stoga se ovoj temi valja posvetiti s puno pažnje, kako danas, tako i u budućnosti
Basic principles of bibliographic classifications: examples of UDC, DDC and Colon Classification
Ovaj rad sažeto predstavlja temeljna načela klasifikacije općenito: što klasifikacija jest, kako se definira, koje klasifikacije postoje, te na temelju kojih kriterija se dijele. Također, ukratko će biti predstavljen koncept klasificiranja, te njegova svrha i cilj. Nadalje, na red dolaze klasifikacijski sustavi Univerzalna Decimalna Klasifikacija, Deweyev Decimalna Klasifikacija i Klasifikacija s dvotočkom, dok ostali klasifikacijski sustavi neće detaljnije biti razrađeni. Kriterij za odabir ove tri knjižnične klasifikacije su redom: Deweyeva Decimalna Klasifikacija kao dobar primjer enumerativne klasifikacije koja je danas najrasprostranjenija na svijetu; Univerzalna Decimalna Klasifikacija koja je najraširenija u Hrvatskoj, ali i zaista univerzalna klasifikacija, kako po području koje pokriva, tako i po svojoj širokoj primjenjivosti te Klasifikacija s dvotočkom zbog svoje fasetne strukture. Uz tu činjenicu, treba napomenuti da je UDK s obzirom na ostale dvije klasifikacije obrađene u ovom radu, u takozvanoj zlatnoj sredini, te tako daje ravnotežu između DDK (enumerativne) i Klasifikacije s dvotočkom (fasetne). Na posljetku, tu je Klasifikacija s dvotočkom koja, iako danas nije prihvaćena niti često korištena, služi kao odličan temelj za sve sustave koji bi se mogli razvijati u budućnosti. U kontekstu ovog rada, Klasifikacija s dvotočkom je dobro poslužila kao predstavnik fasetne sheme. Klasificiranje, u svijetu koji nezaustavljivo proizvodi ogromne količine informacija, postaje ključni čimbenik učinkovitog korištenja tog proizvedenog znanja, stoga se ovoj temi valja posvetiti s puno pažnje, kako danas, tako i u budućnosti
Cutter Expansive Classification
Krajem 19. stoljeća iz potrebe knjižnica za sustavnom organizacijom znanja nastaju prve klasifikacijske sheme. U Hrvatskoj je u širokoj primjeni Univerzalna decimalna klasifikacija i na tu temu je objavljeno mnogo radova. Ekspanzivna klasifikacija Charlesa A. Cuttera je zastupljena u samo nekoliko knjižnica u svijetu a o njoj gotovo da i nema literature na hrvatskom jeziku. Uglavnom se u radovima spominje kao kratko poglavlje s navedenim osnovnim karakteristikama tako da je svrha ovog rada detaljnije opisati Ekspanzivnu klasifikaciju i način na koji se koristi. Kako bi se najbolje uočile razlike među razinama, prezentativno su prikazane prva razina sa samo 8 klasa i peta s 25 klasa. Opisano je na koji način se radi signatura i pravila vezana uz istu, a za svako pravilo naveden je primjer. Izrada signature podrazumijeva korištenje Cutterovih brojeva, sustav za kraćenje autorova prezimena radi lakše pohrane građe, koji se i danas koristi u sklopu Klasifikacije Kongresne knjižnice za čije je stvaranje EK poslužila kao osnova. U radu je navedena i tablica koja pomaže pri kreiranju Cutterovog broja. Cutterovi brojevi i EK su samo neki od njegovih postignuća. Mnoge knjižnice danas koriste neke od praksi koje je Cutter prvi uveo u knjižničarsko poslovanje pa je cilj bio i prikazati njegovu zaostavštinu i ulogu u razvoju knjižničarstva od 19. stoljeća do danas
Cutter Expansive Classification
Krajem 19. stoljeća iz potrebe knjižnica za sustavnom organizacijom znanja nastaju prve klasifikacijske sheme. U Hrvatskoj je u širokoj primjeni Univerzalna decimalna klasifikacija i na tu temu je objavljeno mnogo radova. Ekspanzivna klasifikacija Charlesa A. Cuttera je zastupljena u samo nekoliko knjižnica u svijetu a o njoj gotovo da i nema literature na hrvatskom jeziku. Uglavnom se u radovima spominje kao kratko poglavlje s navedenim osnovnim karakteristikama tako da je svrha ovog rada detaljnije opisati Ekspanzivnu klasifikaciju i način na koji se koristi. Kako bi se najbolje uočile razlike među razinama, prezentativno su prikazane prva razina sa samo 8 klasa i peta s 25 klasa. Opisano je na koji način se radi signatura i pravila vezana uz istu, a za svako pravilo naveden je primjer. Izrada signature podrazumijeva korištenje Cutterovih brojeva, sustav za kraćenje autorova prezimena radi lakše pohrane građe, koji se i danas koristi u sklopu Klasifikacije Kongresne knjižnice za čije je stvaranje EK poslužila kao osnova. U radu je navedena i tablica koja pomaže pri kreiranju Cutterovog broja. Cutterovi brojevi i EK su samo neki od njegovih postignuća. Mnoge knjižnice danas koriste neke od praksi koje je Cutter prvi uveo u knjižničarsko poslovanje pa je cilj bio i prikazati njegovu zaostavštinu i ulogu u razvoju knjižničarstva od 19. stoljeća do danas