Zapadni Balkan

Pojam Zapadni Balkan u političkom diskursu, ali i šire, uvodi se devedesetih godina 20. veka „kao neka vrsta eufemizma za negativno markirani Balkan s kojim se većina država koje su nastale na području Jugoslavije nije želela identifikovati“ (Petrović 2012: 22-23). Pojam je po formuli „Jugoslavija minus Slovenija plus Albanija” stvorila EU, a države koje objedinjuje ne povezuju se na osnovu neke zajedničke istorijske, geografske ili neke druge kohezijske karakteristike, nego na osnovu nepripadanja EU. Kako poentira Tanja Petrović: „Odgovor na pitanje šta je zapadni Balkan možemo dobiti samo ako ga preokrenemo uz pomoć negacije i upitamo se šta zapadni Balkan nije. Odgovor je očigledan – nije Evropska unija“ (Petrović 2012: 25)

Kritički osvrt na pojam Zapadni Balkan kroz percepciju studenata geografije

Pojam Balkan izaziva brojne nedoumice u svakodnevnom javno-političkom životu Hrvatske, ali i susjednih država te ga već godinama osporavaju mnoge prostorne znanosti, a prije svega geografija. Novijim razvojem geopolitičkih odnosa formiran je pojam Zapadni Balkan, koji je puno više prostorno određeniji od samog Balkana i to kroz omeđenost jasnim državnim granicama. Ovaj rad propituje opstojnost pojma Zapadni Balkan kroz njegov nastanak, odnosno razvoj u kojem neka država može prestati biti njegov dio ako pristupi Europskoj uniji. Postavlja se pitanje o mogućnosti „bijega“ iz te regije ulaskom u EU. Doprinos je kritičkom osvrtu i provedena anketa među studentima geografi je u državama Zapadnog Balkana. Analiza rezultata anketnog upitnika pokazale je zanimljive studentske percepcije o upitnosti pojma Zapadni Balkan

NATO i Zapadni Balkan

nem

Evropeana za nas: transformišemo zapadni Balkan kulturom

Europeana is the largest investment and project of the European Union when it comes to digitalization of cultural heritage. Although firmly connected to the European Union, Europeana is open to the non-EU part of Europe as well as to other continents, in an attempt to present as fully as possible a digital replica of the culture of the old continent. Serbia’s experience in cooperation with Europeana has been recognized as a successful story and this paper could inspire other Western Balkan countries to be more active, and besides the benefits for institutions and individuals, it is obvious that it could fill the gaps when it comes to European cultural heritage.Evropeana je najveća investicija i projekat Evropske unije kada je u pitanju digitalizacija kulturnog nasleđa. Iako čvrsto vezana za Evropsku uniju, Evropeana je otvorena i prema delu Evrope koji nije u EU, ali i prema drugim kontinentima, u pokušaju da što sveobuhvatnije prikaže digitalnu repliku kulture starog kontinenta. Iskustvo Srbije u saradnji sa Evropeanom prepoznato je kao uspešna priča i ovaj rad bi mogao da inspiriše ostale zemlje zapadnog Balkana da budu aktivnije, a pored koristi za institucije i pojedince, nesporno je popunjavanje praznih polja u mozaiku evropskog kulturnog nasleđa

Konkurentnost privrede Republike Srbije u kontekstu procesa EU integracija

Rad se bavi nivoom konkurentnosti privrede Republike Srbije i uticajem evropskih integracija na taj nivo. Analiza nivoa konkurentnosti je bazirana na Izveštaju o globalnoj konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma, i Izveštajima Svetske banke o Lakoći poslovanja i o Indikatorima upravljanja. Kao glavne gepove niskog nivoa konkurentnosti, autor identifikuje, makroekonomsku stabilnost, nedovoljan stepen izgradjenosti institucija i njihov neefikasan način funkcionisanja, prisustvo velikog broja administrativnih barijera za poslovanje privatnog sektora, kao i nizak nivo inovativnosti. Autor navodi da je globalna ekonomska kriza dovela do sveopšteg pada ekonomske aktivnosti i priliva kapitala, produbljivanja budžetskog deficita, rasta nezaposlenosti, javnog i inostranog duga, a samim tim i do pogoršanja makroekonomske stabilnosti, kao važnog faktora medjunarodne konkurentnosti Srbije, Stagnacija rasta BDP-a u post-kriznom periodu, kao posledica izostanka strukturnih i institucionalnih reformi, rezultirala je pogoršanjem medjunarodne konkurentnosti Srbije, i njenim sve većim zaostajanjem kako za zemljama članicama EU, tako i za zemljama Zapadnog Balkana. Autor zaključuje da je preduslov za ostvarivanje održivog i uravnoteženog rasta i porasta nivo konkurentnosti privrede Srbije, veća baziranost rasta na proizvodnji i izvozu, sprovodjenje strukturnih i institucionalnih reformi, makroekonomska stabilnost, unapređenje poslovnog i investicionog okruženja, i nastavak procesa evropskih integracija. Ukazujući da proces evropskih integracija pruža podsticaj političkim i ekonomskim reformama i da je njegov značaj još veći u post-kriznom periodu, autor zaključuje da bi ispunjenje Kopenhagenskih kriterijumima pozitivno uticalo na sprovodjenje institucionalnih i ekonomsko pravnih reformi u Srbiji, unapredjenje poslovnog i investicionog ambijenta, povećanju uloge inovativnosti u ekonomskom rastu zemlje, a time i na podizanje nivoa njene medjunarodne konkurentnosti

The Cretaceous/Paleogene (K/Pg) boundary in the Mezdra and Lyutidol syncline, Vratza District (West-Fore Balkan, Bulgaria)

This paper discusses the unjustified assignment (based on calcareous nannofossils) of a large portion of the Maastrichtian strata in the Mezdra and Lyutidol synclines (West Fore Balkan, Bulgaria) to the Paleogene. The co-occurrence of Paleocene nannofossils, reported by some authors, and Maastrichtian macrofossil taxa in these sections indicates diachronism in the appearance of macro- and nannofossils across the K/Pg boundary. Thus, this boundary cannot be precisely localized except if the Maastrichtian fossils are assumed to have been redeposited, but there is no evidence of resedimentation. Maastrichtian macrofossils are found not only within the range of the Paleogene nannofossil zones, but also in sections overlying them in the Kajlâka Formation where new Maastrichtian macrofossil taxa, such as the echinoid Hemipneustes striatoradiatus (LESKE), appear and some inoceramid and cephalopod taxa range into this unit. These facts shed doubt over the applicability of nannofossils in determining the K/Pg boundary where this has already been firmly documented by macrofauna

Podsticaji agroindustrijskog sektora balkanskih zemalja

Tema koja se istražuje u ovom radu ”Podsticaji agroindustrijskom sektoru” bazira svoje rezultate na statističkim i empirijskim podacima, primeni teorije razvoja u rešavanju problema modernizacije agroindustrije i relevantnih instrumenata podrške. Pošto zemlje Zapadnog Balkana dele istu budućnost u odnosu na zahteve procesa priključenja EU, one se istražuju kao grupa i to: glavne karakteirstike agroindustrije, doprinosa privredi, problemi produktivnosti i konkurentosti. Doprinos ovog istraživanja jeste u sugestijama novog institucionalnog i partnerskog pristupa agrarnoj politici, isticanju značaja razumevanja strukture i sistema agroindustrijskog sektora pri definisanju različitih instrumenata podrške rastu agroindustrije (Stevens i Jabara,1988.), kao i uslova koje validna strategija sektorske politike treba da uvaži (Kaplan i Norton, 2001.) aspekte: ekonomske održivosti, socijalne, održivosti politika, fiskalnih mera i institucionalne održivosti na dugi rok

NATO’s New Strategic Concept and its Influence on the Stability of the Western Balkans

In this paper, the author deals with the transformation of NATO’s role in the region of the Western Balkans in the last ten years. The 1999 NATO Strategic Concept provided for a more active role of the Alliance in the consolidation of the security situation in Kosovo and Bosnia and Herzegovina. At the same time, the author points out NATO’s New Strategic Concept and the perception of the role of Western Balkan and Southeast European states in this document. The author especially points to numerous segments of the gradual transformation of NATO’s role, from being a factor that guarantees security in the region and influences the post-conflict consolidation and peace keeping, to the alliance that, due to the values it relies upon, keeps together most of the countries in the region, being an adequate framework for their international and security position

Obrasci bioraznolikosti šumske vegetacije Crvanj planine u Hercegovini (zapadni Balkan)

The peterns of structure and certain parameters of dynamics of forest vegetation have been studied along the vertical profile of the Crvanj Mt. in Hercegovina (from Ulog to Zimomor, i.e. top of mountain Crvanj). The following communities of the forest vegetation are present: Quercetum pe traeae-cerrisB. Jovanović (1960) 1979 subass.seslerietosum autumnalissu bass. nova hoc loco; Lathyro nigeri-Quercetum cerris nomen nov hoc loco (Syn.:Quercetum cerris “mediterraneo-montanum”Lakušić et Kutleša 1977), Aceri-Carpinetum orientalisBlečić et Lakušić 1966 /alliancesQuercion pe traeae-cerris[(Lakušić 1976) Lakušić et Jovanović 1980] Čarni et al. 2009 andCarpinion orientalisBlečić et Lakušić 1966/;Querco- Carpinetum betuliHorvat 1938 emend Blečić 1958 subass.quercetosum cerrisStefanović 1964 aposeriosum foetidaefacies nov. hoc loco (alliance Erythronio-Carpinion(Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993;Lathyro verni-Fagetum sylva ticaeRedžić 2007 nom. nov (Syn.:Fagetum moesiacae “montanum”Blečić et Lakušić 1970), Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticaeBlečić et Lakušić 1970 corr. Redžić & Barudanović hoc loco and Phyteumo spicatae-FagetumsylvaticaeBarudanović 2003 corr. Redžić & Barudanović hoc loco (alliance Seslerio-Fagion sylvaticae nomen nov hoc loco (Syn.:Fagion moesiacaeBle čić et Lakušić 1970). All communities are hemicryptophitic and phanerophtic, with certain proportion of geophytes life form. The balkans, dinaric and SE Europe floral elements are with high proportion and differentiate of those fo rest communites from similar forest vegetation in other Dinaric Alps region.Istraživani su obrasci bioraznolikosti zajednica šumske vegeta cije na vertikalnom profilu planine Crvanj u Hercegovini (od Uloga do Zimo mora – vrha planine Crvanj). Šumska vegetacija predstavljena je sa sljedećim zajednicama:Quercetum petraeae-cerrisB. Jovanović (1960) 1979 subas.se slerietosum autumnalissubas. nova; Lathyro nigeri-Quercetum cerrisnomen nov hoc loco (Syn.:Quercetum petraeae-cerris “mediterraneo-montanum”La kušić et Kutleša 1977, Aceri-Carpinetum orientalisBlečić et Lakušić 1966 iz sveze Quercion petraeae-cerris[(Lakušić 1976) Lakušić et Jovanović 1980] Čarni et al. 2009 iCarpinion orientalisBlečić et Lakušić 1966;Querco-Carpi netum betuliHorvat 1938 emend Blečić 1958 subas.quercetosum cerrisStefa nović 1964 aposeriosum foetidaefacies nov. iz sveze Erythronio-Carpinionbetuli(Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993;Lathyro verni-FagetumsylvaticaeRedžić 2007 nom. nov (Syn.:Fagetum moesiacae montanumBlečić et Lakušić 1970), Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticaeBlečić et Lakušić 1970 corr. hoc loco i Phyteumo spicatae-Fagetum sylvaticaeBarudanović 2003 corr. hoc loco (Syn.: Aceri-Fagetum subalpinumFukarek et Stefanović 1958 emend Fukarek 1969) (alliance Seslerio-FagionNomen nov hoc loco (Syn.:Fa gion moesiacaeBlečić et Lakušić 1970). Sve biljne zajednice su hemikriptofit sko-fanerofitskog karaktera sa značajnim učešćem geofita. Balkanski, dinarski i jugoistočno-evropski florni elementi značajno diferenciraju ove zajednice od srodnih šumskih zajednica drugih područja Dinarida

ULAZAK TURSKE U EUROPSKU UNIJU POSREDSTVOM BALKANA: U STILU VELIKE SILE!?

Confronting an increasing EU opposition from a number of influential member states to its membership the AKP government adopted a multilateral approach to its foreign policy making resulting in dynamic economic and diplomatic policies with the countries from Asia, Africa, Latin America, and the Balkans region. In this article we analyzed the effects and consequences of a paradigmatic shift in Turkish foreign policy in the western Balkans in relation to the country’s EU membership prospects. Through its pro-active economic and diplomatic initiatives in the region Turkey has been proving itself as indispensable country for the European Union membership. Thus, if the Turkish government concentrates more on solving its internal problems and continues its pro-active diplomacy in western Balkans, among other regions, it could become not only a regional but also a global power.Suočivši se sa rastućom opozicijom jednog broja utjecajnih zemalja-članica glede članstva Turske u Europskoj uniji, vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) usvojila je multilateralni pristup u vanjskoj politici. To je rezultiralo dinamičkom gospodarskom i diplomatskom politikom u odnosu na zemlje Azije, Afrike, Latinske Amerike i balkanske regije. U članku se analiziraju efekti i posljedice paradigmatske promjene u turskoj vanjskoj politici u odnosu na Zapadni Balkan s obzirom na perspektivu članstva Turske u EU. Svojim proaktivnim gospodarskim i diplomatskim inicijativama u regiji Turska se dokazala kao “pogodna” zemlja za članstvo u EU. Stoga, ako se turska vlada u većoj mjeri koncentrira na rješavanje svojih unutarnjih problema i nastavi s proaktivnom diplomacijom na Zapadnom Balkanu i u ostalim regijama, ona može postati ne samo regionalna već i globalna sila