The Roman lighthouse and old Church of St. Michael on Palagruža

U radu se raspravlja o vremenu i uzrocima gradnje kasnoantičke utvrde na Veloj Palagruži. Arheološki dokazi korištenja tog objekta kontekstualiziraju se s povijesnim okolnostima plovidbe Jadranom u 5. st. po. Kr. Usporedbama sa sličnim arhitektonskim primjerima raspravlja se o prirodi korištenja utvrde kao boravišta posade s glavnom zadaćom održavanja svjetlosne signalizacije tijekom sezone plovidbe Jadranom. Ukazuje se na povijesne okolnosti koje su vjerojatno dovele do napuštanja utvrde kao dijela većeg maritimnog sustava koji slabi prema kraju 5. stoljeća. Raspravlja se o položaju prve crkve sv. Mihovila, adaptirane unutar ostataka rimske utvrde, vjerojatno u 9. stoljeću.This work contains a discussion of the exact dating and reasons for construction of the fort on Vela Palagruža in Late Antiquity. Archaeological evidence of the use of this building is contextualized within the historical circumstances of navigation on the Adriatic Sea in the 5th century AD. Comparisons to similar architectural examples are used to discuss the nature of the fortification’s use as lodgings by crew with the primary task of maintaining light signalization during the sailing season on the Adriatic. The historical circumstances that probably led to the abandonment of the fortification as a part of a larger but, at the end of the 5th century, deteriorating maritime system are presented. The exact location of the first Church of St. Michael, adapted inside the remains of the Roman fortification, probably in the 9th century, is discussed

Salamandrija on Palagruža: site formation from the Early Neolithic to the present day

Autori donose rezultate i interpretaciju dvaju desetljeća arheoloških iskopavanja na Palagruži, otočiću koji se smjestio na sredini Jadrana. Palagruža je privukla pozornost istraživača kada je godine 1994. ondje otkriveno svetište grčkog junaka Diomeda. No arheološka iskopavanja iznjedrila su brojne artefakte i arhitektonske ostatke koji pokazuju da je Palagruža bila posjećivana u različitim povijesnim razdobljima: ranom neolitiku i kasnom bakrenom/ranom brončanom dobu, od arhajskog do ranorimskog carskog razdoblja, u kasnoj antici, ranom srednjem vijeku te od 19. stoljeća do danas. Analiza arheoloških artefakata iskopanih na Palagruži pokazala je da je ovaj mali otok korišten u različite svrhe: služio je kao odmorište, orijentacijska točka i promatračnica, svetište, utvrda i svjetionik. Ovdje iznesena interpretacija kulturnih slojeva pokazuje kako je Palagruža bila u žarištu kada su se događali glavni preokreti u povijesti čovječanstva, što dokazuje njezinu važnost u pomorskom prometu na Jadranu i Sredozemlju.The authors are presenting the results and interpretation of archaeological excavations spanning two decades on the small island of Palagruža situated in the centre of the Adriatic Sea. Palagruža attracted the attention of researchers when the cult site of the Greek hero Diomedes was discovered in 1994. However, archaeological excavations yielded numerous artefacts and architectural remains, which have shown that Palagruža was visited in different historic periods, in the Early Neolithic and the Late Copper/Early Bronze Age, from the Archaic to Early Roman Imperial Period, in Late Antiquity, the Early Middle Ages and from the 19th century to the present. Analysis of the archaeological artefacts unearthed on Palagruža has shown that this small island was utilized for different purposes: it was used as a staging post, an orientation and observation point, a sacred place, a fort and as a lighthouse. The interpretation of cultural layers presented here demonstrates that Palagruža was in the focus during the main turning points in human history, testifying to its importance in Adriatic and Mediterranean seaborne traffic

Bibliography for 2017

Knjige, članci i recenzije o arheologiji, povijesti i povijesti umjetnosti Dalmacije do 12. stoljeća za godinu 2017.Books, articles and reviews on the archaeology, history and art history of Dalmatia up to the twelfth century for 2017

LITHIC FINDS FROM THE ISLAND OF SUŠAC

Na pojedinim srednjodalmatinskim otočkim prapovijesnim nalazištima nađeni su litički artefakti za čiju je izradu korištena sirovina brana iz šljunka. Valutična okorina tih artefakata upućuje na porijeklo kamene sirovine s izdanaka šljunka ili drugih klastičnih sedimenata. Petrografi ja artefakata i specifi čni znakovi trošenja površine kamena, topografi ja regionalnih i izvanregionalnih izdanaka odnosnih stijena – u korelaciji s predmetnim arheološkim nalazištima – u materijalnoj analizi litičkih artefakata dopuštaju više načina interpretacije porijekla kamene sirovine kao regionalno primjenjivih modela. Na primjeru arheološkoga nalazišta na otoku Sušcu prikazujemo model interpretacije porijekla sirovine primjenjiv za nalaze s Gradine iz Visa, Divjenih doca kod Sućurja na Hvaru i Rata kod Ložišća na BračuPrehistoric stone artefacts made from gravel materials have been found at various sites on several islands in central Dalmatia. Th e pebble rind of these artefacts suggests that the raw material is derived from outcrops of gravel or other clastic sediments. Th e petrography of the artefacts, the specifi c signs of abrasion on the surface and the topography of regional and extra-regional outcrops of the relevant rock, in correlation with the pertinent archaeological sites, allow for several interpretations of the origin of the raw materials as regionally applicable models. Using the example of the archaeological sites on the island of Sušac, we use a model for interpretation of the origin of the raw materials applicable to fi nds from Gradina in Vis, Divjeni Doci at Sućuraj on the island of Hvar and Rat at Ložišće on the island of Bra