Josip Križanović, doktor tehničkih znanosti

Josip Križanović obranio je 16. lipnja 2023. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Modeliranje procesa diseminacije podataka sustava upravljanja zemljištem (eng. Modelling land administration system data dissemination processes). Mentor je bio prof. dr. sc. Miodrag Roić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tomić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Mario Mađer iz Državne geodetske uprave. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije bilo je u istom sastavu.Josip Križanović obranio je 16. lipnja 2023. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Modeliranje procesa diseminacije podataka sustava upravljanja zemljištem (eng. Modelling land administration system data dissemination processes). Mentor je bio prof. dr. sc. Miodrag Roić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tomić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Mario Mađer iz Državne geodetske uprave. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije bilo je u istom sastavu

Tko je autor Apianovih kartografskih projekcija?

This paper aims to investigate whether Apian could be the developer of his namesake map projections. Evidences suggest that these mappings should not have been named after Apian. The most likely inventor of the Apian I map projection is Amerigo Vespucci, and the Apian II projection was probably developed only 300 years later by François Arago. Given that the case of Apian map projections is not a single example when the map projection is not named after its real inventor and the original authorship of more mappings might be questioned in the future, the cartographic community should revise, whether it is a good convention to name map projections after their supposed inventor.Ovaj rad ima za cilj istražiti bi li Apian mogao biti autor kartografskih projekcija koje se po njemu zovu. Dokazi sugeriraju da ta preslikavanja nisu trebala biti nazvana po Apianu. Najvjerojatniji izumitelj kartografske projekcije Apian I je Amerigo Vespucci, a projekciju Apian II vjerojatno je tek 300 godina kasnije razvio François Arago. S obzirom na to da slučaj Apianovih kartografskih projekcija nije jedinstveni primjer kada kartografska projekcija nije nazvana po svom pravom izumitelju i da bi autorstvo više kartografskih projekcija moglo biti dovedeno u pitanje u budućnosti, kartografska bi zajednica trebala preispitati je li to dobra konvencija nazvati kartografske projekcije po njihovom navodnom izumitelju

Primjena analize prostorne mrežne u prometnim nesrećama na temelju otvorenih podataka

Performing spatial analysis based on a correct multifunctional geographically oriented model in the domain of road accident is an important part of the overall transport system management. The aim of the paper is to demonstrate a methodology for using a digital road model, defining optimal parameters for building a road graph and georeferencing occurred events to determine a spatial autocorrelation index of road accidents, entirely using open data. To achieve this goal, the foundation of international standardization laid down in ISO 19 100 – Geographic information is used in combination with the method for spatial autocorrelation, extended for a network, practically implemented through the capabilities of the Python programming language as an element of a Geoinformation system of road accidents. Open-source data from the OpenStreetMap geoportal were processed, as well as real archive data for 1 ,288 serious accidents on the territory of the city of Sofia, Bulgaria, and a spatial autocorrelation coefficient was calculated to determine the dependence or independence of the number of road accidents between individual areas with its accuracy and reliability. The result is the definition of a correct basis for carrying out spatial analysis with the laying of a foundation for the subsequent study of various factors and the definition of a complex of reasons, the establishment of which will lead to a reduction in traffic injuries.Provođenje prostorne analize temeljene na ispravnom multifunkcionalnom geografski orijentiranom modelu u domeni prometnih nesreća važan je dio cjelokupnog upravljanja prometnim sustavom. Cilj je rada demonstrirati metodologiju korištenja digitalnog modela cesta, definiranje optimalnih parametara za izradu cestovnog grafa i georeferenciranje nastalih događaja radi određivanja indeksa prostorne autokorelacije prometnih nesreća, u potpunosti koristeći otvorene podatke. Da bi se postigao taj cilj, upotrebljava se temelj međunarodne normizacije postavljen u ISO 19 100 – Geografske informacije u kombinaciji s metodom prostorne autokorelacije, proširenom za mrežu, praktično primijenjenom kroz mogućnosti programskog jezika Python kao elementa Geoinformacijskog sustava prometnih nesreća. Obrađeni su podatci otvorenog koda s geoportala OpenStreetMap, kao i stvarni arhivski podatci za 1288 teških nesreća na području grada Sofije u Bugarskoj, te je izračunat koeficijent prostorne autokorelacije kako bi se utvrdila ovisnost ili neovisnost broja prometnica nesreća između pojedinih područja svojom točnošću i pouzdanošću. Rezultat je definiranje ispravne osnove za provedbu prostorne analize s postavljanjem temelja za naknadno proučavanje različitih čimbenika i definiranje niza razloga čije će utvrđivanje dovesti do smanjenja ozljeda u prometu

Kartografija u Hrvatskoj 2019–2023, Nacionalni izvještaj na 19. generalnoj skupštini ICA-e

Croatia has been a member of the International Cartographic Association (ICA) since 1995 and one of its obligations has been to submit national reports on cartographic activities to the General Assembly held every four years. The bearer of those activities in Croatia is the Croatian Cartographic Society.Hrvatska je članica Međunarodnoga kartografskog društva (International Cartographic Association − ICA) od 1995. godine, a jedna od njezinih obveza je podnošenje nacionalnih izvještaja o kartografskim aktivnostima generalnoj skupštini koja se održava svake četiri godine. Nositelj tih aktivnosti u Hrvatskoj je Hrvatsko kartografsko društvo

Glavačeva karta Hrvatske

In 2023, the Croatian State Archives published the Proceedings titled Glavačeva karta Hrvatske (Glavač’s Map of Croatia), ISBN 978-953-8461-06-4, 143 pages. The editor of the Proceedings is Emilia Domazet, librarian of the Metropolitan Library at the Croatian State Archives. The Proceedings were created as a result of the scientific conference and exhibition of the same name, Glavač's Map of Croatia, held on 16 September 2021, organized by the Metropolitan Library of the Zagreb Archdiocese and the Croatian State Archives.Hrvatski državni arhiv objavio je 2023. godine zbornik radova Glavačeva karta Hrvatske, ISBN 978-953-8461-06-4, 143 stranice. Urednica zbornika je Emilia Domazet, knjižničarka Metropolitanske knjižnice pri Hrvatskom državnom arhivu. Zbornik je nastao kao plod znanstvenog skupa i istoimene izložbe Glavačeva karta Hrvatske, održanog 16. rujna 2021. u organizaciji Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga državnog arhiva

Izvorni znanstveni radDvostruka percepcija izgleda bazena Jadranskoga mora na ranonovovjekovnim geografskim i pomorskim kartamahttps://doi.org/10.32909/kg.22.39.2

The implementation of graticules on geographic maps and nautical charts, initially developed in the Hellenistic period, was a rediscovered novelty to Western European cartographers of the early modern period. The research sought to computationally examine the accuracy of spherical coordinates’ data extracted from selected geographical maps and nautical charts. Research results suggest that the cartographers who made geographic maps relied significantly on Claudius Ptolemy’s data on locations but managed to make certain accuracy improvements. The nautical charts with graticules showed significantly greater longitudinal accuracy, which suggests that they were created by using other data sources as their graphical templates; most likely the portolan charts that were already in existence at the time.Primjena kartografskih mreža na geografskim i pomorskim kartama, inicijalno razvijena u helenističkom razdoblju, bila je (ponovno otkriveni) novitet ranonovovjekovnim kartografima iz zapadne Europe. U istraživanju se nastojalo kvantitativnim putem ustanoviti točnost sfernih koordinata preuzetih s odabranih geografskih i pomorskih karata. Rezultati istraživanja upućuju na to da su kartografi koji su izrađivali geografske karte bili u velikoj mjeri oslonjeni na prostorne podatke Klaudija Ptolemeja, no da su uspjeli ostvariti određeni napredak po pitanju točnosti prikaza. Pomorske karte s kartografskom mrežom pokazuju značajno veću točnost prikaza geografskih dužina, što upućuje na to da su koristili druge izvore prostornih podataka kao grafičke predloške; vjerojatno portulanske karte koje su otprije postojale

Riječ urednika

Dear readers, in front of you is a special edition of the Cartography and Geoinformation journal dedicated to Professor Emeritus Miljenko Lapaine, Croatian cartographer, respected member of the world cartographic community and winner of the International Cartographic Society ICA Honorary Fellowship award.Poštovani čitatelji, pred vam je posebno izdanje časopisa Kartografija i Geoinformacije posvećeno professoru emeritusu Miljenku Lapaineu, hrvatskom kartografu, uvaženom članu svjetske kartografske zajednice i dobitniku priznanja Međunarodnog kartografskog društva ICA Honorary Fellowship

Doris Pivac, doktorica tehničkih znanosti

On October 14, 2022, Doris Pivac defended her doctoral dissertation at the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb entitled Developing a Model for Improvement of the Metadata Availability on the Cadastre Establishment. The research was carried out at the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb, partly within the framework of the project for the development of a multipurpose land management system (DEMLAS) with the financial support of the Croatian Science Foundation, project code HRZZ-IP-2013-11-7714. The supervisor was Prof. Ph.D. Miodrag Roić from the Faculty of Geodesy, University of Zagreb. The members of the assessment board and defense committee were Prof. Ph.D. Siniša Mastelić Ivić, Assoc. Prof. Ph.D. Hrvoje Tomić and Ph.D. Mario Mađer – State Geodetic Administration Zagreb.Doris Pivac obranila je 14. listopada 2022. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Razvoj modela za poboljšanje dostupnosti metapodataka o izradi katastra. Istraživanje je provedeno na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dijelom u okviru projekta razvoja višenamjenskog sustava upravljanja zemljištem (DEMLAS) uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost, oznaka projekta HRZZ-IP-2013-11-7714. Mentor je bio prof. dr. sc. Miodrag Roić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tomić i dr. sc. Mario Mađer iz Državne geodetske uprave u Zagrebu. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije bilo je u istom sastavu

ChatGPT i kartografske projekcije

ChatGPT is a language model developed and trained by Open AI – a company for research and applications of artificial intelligence and is intended for conversation with people in many languages. It became available to the public on November 30, 2022. It is free and in the first five days more than one million users registered.ChatGPT je jezični model koji je razvila i trenira ga Open AI – tvrtka za istraživanje i primjene umjetne inteligencije, a namijenjen je konverzaciji s ljudima na mnogim jezicima. Javnosti je postao dostupan 30. studenoga 2022. Besplatan je i u prvih pet dana registriralo se više od milijun korisnika

Izvorni znanstveni radCilindrične projekcije kao granični slučaj konusnih projekcijahttps://doi.org/10.32909/kg.22.39.4

Lambert (1772) derived the equation of the Mercator projection as a limiting case of a conformal conic projection. In this paper, we give a derivation for equidistant, equal-area, conformal and perspective cylindrical projections as limiting cases of equidistant, equal-area, conformal and perspective conic projections. In this article the conic and cylindrical projections are not projections on a cone or a cylinder whose surfaces are cut and developed into a plane, but rather mappings of the sphere directly into the plane. Exceptions are projections that are defined as mappings on the surface of a cone or plane, as is the case with perspective projections. In the end, we prove that it is not always possible to obtain a corresponding cylindrical projection as a limiting case from a conic projection, as one might conclude at first glance. Therefore, the final conclusion is that it is not advisable to interpret cylindrical projections as limiting cases of conic projections.Lambert (1772) je izveo jednadžbu Mercatorove projekcije kao graničnog slučaja konformne konusne projekcije. U ovom radu dajemo izvod za ekvidistantnu, ekvivalentnu, konformnu i perspektivnu cilindričnu projekciju kao granične slučajeve ekvidistantne, ekvivalentne, konformne i perspektivne konusne projekcije. U ovom članku konusne i cilindrične projekcije nisu projekcije na stožac ili valjak čije su plohe izrezane i razvijene u ravninu, već preslikavanje sfere izravno u ravninu. Iznimke su projekcije koje su definirane kao preslikavanja na plohu stošca ili ravnine, kao što je slučaj s perspektivnim projekcijama. Na kraju dokazujemo da nije uvijek moguće iz konusne projekcije dobiti odgovarajuću cilindričnu projekciju kao granični slučaj, kako bi se dalo zaključiti na prvi pogled. Stoga je konačni zaključak da cilindrične projekcije nije uputno tumačiti kao granične slučajeve konusnih projekcija