Labinjonska cakavica u borbi protiv zaborava

Labinjonska cakavica i borba protiv zaborava tog specifičnog dijalekta istražuje koliko je on postao bitan dio nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. U radu se analizira povijesni i jezični kontekst ovog dijalekta, ističući njegovu važnost kao kulturnog identiteta i sredstva komunikacije za lokalno stanovništvo u Labinu i okolnim područjima. Poseban naglasak stavljen je na strategije i aktivnosti koje se provode radi očuvanja i revitalizacije ovog dijalekta te borbe protiv njegovog postupnog nestanka. Kroz interdisciplinarni pristup, rad ispituje ulogu obrazovnih institucija, medija i lokalne zajednice u promicanju svijesti o važnosti očuvanja labinjonske cakavice kao dijela kulturnog nasljeđa Republike Hrvatske. Kroz studiju slučaja i analizu relevantnih podataka, rad donosi zaključke o trenutačnom stanju i izazovima s kojima se suočava ovaj dijalekt te predlaže moguće smjernice za buduće aktivnosti u očuvanju i revitalizaciji labinjonske cakavice kao nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. U zaključku diplomskog rada ističe se važnost razumijevanja i zaštite labinjonske cakavice kao izazova koji zahtijeva hrabrost i predanost. Naglašava se kako poznavanje predaka, izvorne kulture te prošlosti i zavičaja predstavlja ključno pitanje. Labinšćina se izdvaja povijesnim i društvenim događajima koji su je oblikovali kroz stoljeća. Republika je ostavila dubok trag kroz borbu protiv fašizma i promicanje ideala ravnopravnosti. Autori poput Marijana Milevoja, Elis Lovrić i drugih su svojim radom ostavili pisani cakavski trag, čime su omogućili pristup cakavici kroz različite književne forme. Nadalje, labinjanski autori pokazali su svoj spisateljski dar, koji premašuje puko nasljeđivanje zavičajnoga govora. Kroz proučavanje cakavice shvatila sam koliko je snažno utjecala na identitet i kulturu Labinjona te koliko je bitno prenošenje nematerijalne kulturne baštine sljedećim generacijama. Na taj način ne čuvamo samo riječ, već i bogatu kulturu i identitet Labinjona.The exploration of Labinian Cakavica and the struggle against the oblivion of this distinctive dialect delves into its significance as an integral part of Croatia's intangible cultural heritage. The study scrutinizes the historical and linguistic context of this dialect, accentuating its importance as a cultural identity and a means of communication for the local population in Labin and surrounding areas. Special emphasis is placed on strategies and initiatives aimed at preserving and revitalizing this dialect, and combating its gradual disappearance. Through an interdisciplinary approach, the study examines the role of educational institutions, media, and local communities in raising awareness about the importance of safeguarding Labinian Cakavica as a component of Croatia's cultural legacy. By conducting case studies and analyzing pertinent data, the study draws conclusions regarding the current status and challenges faced by this dialect, while proposing potential guidelines for future endeavors in preserving and rejuvenating Labinian Cakavica as Croatia's intangible cultural heritage. In the conclusion of the thesis, the significance of understanding and safeguarding Labinian Cakavica is underscored as a challenge that demands courage and dedication. It highlights the importance of familiarity with ancestors, native culture, and the region's history as pivotal. Labin's distinctiveness is delineated through historical and societal events shaping it over the centuries. The Republic has left a profound legacy through its anti-fascist struggle and advocacy for equality ideals. Authors like Marijan Milevoj, Elis Lovrić, and others have left a written legacy in Cakavica, enabling access to it through diverse literary forms. Furthermore, Labinian authors have demonstrated their literary prowess, surpassing mere inheritance of vernacular speech. Through the study of Cakavica, the researcher has realized its profound impact on Labin's identity and culture, emphasizing the importance of transmitting intangible cultural heritage to future generations. In doing so, it's not just the words that are preserved, but also the rich culture and identity of Labin

Forecasting changes in bank loans and deposits

U ovom radu analizira se bankarsko poslovanje, s posebnim naglaskom na upravljanje rizikom likvidnosti i predviđanje budućih potreba za likvidnošću u kontekstu kretanja kredita i depozita hrvatskih banaka. Banke su ključni igrači u financijskom svijetu, jer primaju depozite od klijenata i izdaju kredite drugima. Razumijevanje kako će se potražnja za kreditima i depozitima razvijati u budućnosti, ključno je za njihovu stabilnost i konkurentnost. Da bi to postigli, banke koriste različite metode i alate, uključujući statističke modele i ekonomske projekcije. Koristeći podatke Hrvatske narodne banke i statistički program Gretl za vizualizaciju podataka, istražujemo kako će promjene u kreditima i depozitima utjecati na likvidnost banaka. Dolazimo do zaključka da će potražnja za kreditima rasti, što će zahtijevati dodatne izvore sredstava, dok će i depoziti vjerojatno rasti kako bi pratili potrebe banaka. To naglašava potrebu za dinamičnim pristupom u bankarskom sektoru i neprestanim praćenjem, kako bi banke uspješno upravljale likvidnošću u nepredvidivom ekonomskom okruženju

The bell ringers

Zvončari su tradicionalna maskirana skupina koja sudjeluje u pokladnim običajima, posebice prisutna u nekim dijelovima Hrvatske kao što su Kastav, Matulji, Mrkopalj i druga mjesta u okolici Rijeke. Ovi običaji obično padaju u razdoblju od Božića do korizme, s vrhuncem tijekom poklada, prije početka korizme. Zvončari su prepoznatljivi po svojim maskama i zvonima koje nose oko pojasa, ruku ili nogu. Ova zvona obično imaju cilj otjerati zle duhove i donijeti plodnost i dobru žetvu u novo godišnje razdoblje. Kroz bučne obredne plesove i mimohode, zvončari simboliziraju borbu između zime i proljeća te starog i novog godišnjeg ciklusa. Pokladni običaji uključuju različite rituale i ceremonije koje obilježavaju kraj zimske sezone i dolazak proljeća. Osim zvončara, tu su i druge maskirane skupine, poput maškara, koje se također pojavljuju u raznim oblicima i kostimima. Maškare često koriste humor, satire i izražajnost kako bi izrazile različite aspekte ljudskog života, kritizirajući društvene norme ili prikazujući fantastične likove. Maškare i zvončari ne samo da pružaju zabavu lokalnoj zajednici, već i čuvaju kulturno nasljeđe i tradiciju koja se prenosi s generacije na generaciju. Ovi običaji često uključuju sudjelovanje cijele obitelji i zajednice te imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta i povezanosti s lokalnom kulturom i poviješću. Svakog pokladnog razdoblja, Hrvatska oživi svoju bogatu tradiciju zvončara i maškara, običaje koji se protežu stoljećima unatrag. Ovi običaji ne samo da su dio lokalnog folklora, već predstavljaju duboko ukorijenjenu povezanost s prirodom, kulturom i društvenim identitetom. Zvončari su možda najupečatljiviji likovi pokladnih običaja. Njihove maske, često izrađene od drva ili gipsa, i zvona koja nose proizvode karakterističan zvuk koji odjekuje kroz sela i gradove. Zvončari dolaze u raznim oblicima, od velikih, impresivnih figura s upečatljivim maskama do manjih grupa koje djeluju na lokalnoj razini. Njihov dolazak označava početak pokladnih svečanosti i podsjeća na antičke rituale izbacivanja zlih duhova i pozdravljanja proljeća. Maškare također imaju svoje mjesto u ovom šarenom karnavalskom krajoliku. Dok zvončari često predstavljaju arhetipske likove kao što su medvjed, vuk, vrag ili babaroga, maškare su više sklonije humoru i satiri. Kroz svoje kostime, mimiku i plesne pokrete, maškare izražavaju širok spektar tema, uključujući politiku, društvene norme, ali i svakodnevne situacije iz života. Njihov dolazak obično je popraćen glazbom, plesom i obiljem hrane i pića, stvarajući veselu atmosferu koja okuplja ljude svih dobnih skupina. Pokladni običaji u Hrvatskoj također obuhvaćaju razne druge aktivnosti, poput tradicionalnih igara, natjecanja u plesu ili kostimiranim povorkama. Ovi događaji okupljaju zajednicu i omogućuju ljudima da se povežu i podijele radost i zabavu. Važno je napomenuti da su ovi običaji, iako često povezani s religijskim ili mitološkim motivima, također prilika za ljudsku kreativnost, inovaciju i društvenu interakciju. Kroz pokladne običaje, Hrvatska slavi svoju bogatu kulturnu baštinu i podsjeća na važnost čuvanja tradicije i zajedničkog identiteta. Ovi običaji nisu samo obične fešte; oni su živa veza s prošlošću koja se prenosi na buduće generacije, osiguravajući da se bogata kulturna baština nastavi i dalje živi.Bell ringers are a traditional masked group that participates in carnival customs, especially present in some parts of Croatia, such as Kastav, Matulji, Mrkopalj, and other places around Rijeka. These customs usually fall between Christmas and Lent, peaking during Shrove Tuesday, before Lent begins. The bell ringers are recognizable by their masks and bells that they wear around their belts, arms, or legs. These bells are usually meant to ward off evil spirits and bring fertility and a good harvest into the new year. Through noisy ritual dances and processions, the bell ringers symbolize the struggle between winter and spring and the old and new annual cycle. Christmas customs include various rituals and ceremonies that mark the end of the winter season and the arrival of spring. In addition to bell ringers, there are other masked groups, such as masquerades, who also appear in various forms and costumes. Masquerades often use humour, satire and artistic flair to depict different aspects of human life, criticizing social norms or portraying fantastical characters. Masquerade and bell ringers not only provide entertainment to the local community but also preserve cultural heritage and traditions that are passed down from generation to generation. These customs often involve the participation of the entire family and community and play an important role in preserving identity and connection with local culture and history. Every carnival period, Croatia revives its rich tradition of bell ringers and masquerades, customs that stretch back centuries. These customs are not only part of local folklore but represent a deep-rooted connection with nature, culture, and social identity. The bell ringers are perhaps the most memorable characters of carnival customs. Their masks, often made of wood or plaster, and the bells they carry produce a distinctive sound that echoes through villages and towns. Ringers come in many forms, from large, imposing figures with striking masks to smaller groups operating at a local level. Their arrival marks the beginning of carnival festivities and reminds of the ancient rituals of expelling evil spirits and welcoming spring. Masquerade also has its place in this colourful carnival landscape. While the bell ringers often represent archetypal characters such as a bear, wolf, devil or babaroga, masqueraders are more prone to humour and satire. Through their costumes, facial expressions, and dance movements, masquerades express a wide range of topics, including politics, social norms, but also everyday life situations. Their arrival is usually accompanied by music, dancing, and plenty of food and drink, creating a joyful atmosphere that brings together people of all ages. Christmas customs in Croatia also include various other activities, such as traditional games, dance competitions, or costume parades. These events bring the community together and allow people to connect and share joy and fun. It is important to note that these customs, although often associated with religious or mythological motifs, are also an opportunity for human creativity, innovation, and social interaction. Through carnival customs, Croatia celebrates its rich cultural heritage and reminds us of the importance of preserving tradition and shared identity. These customs are not just ordinary festivities; they are a living link to the past that is passed on to future generations, ensuring that a rich cultural heritage continues and lives on

Terenska nastava Glazbene kulture u primarnom obrazovanju

Radi pronalaska rješenja u pedagoškoj praksi i potrebom za suvremenijom i učinkovitijom nastavom, u radu je objašnjen značaj terenske nastave. Kroz rad se objašnjava i utjecaj glazbe na emocionalno raspoloženje učenika koje u sklopu sa iskustvenim doživljajem kreira inovativno rješenje za razbijanje averzije prema klasičnoj glazbi i stvaranje korisničkog iskustva na temelju kojeg se u kasnijoj dobi stvara bolji i kvalitetniji svijet. U radu je provedeno i istraživanje o zastupljenosti provođenja terenske nastave u osnovnim školama Republike Hrvatske, prema čijim rezultatima možemo zaključiti da se terenska nastava ne provodi u dovoljnoj mjeri.In order to find a solution in pedagogical practice and the need for modern and effective teaching, the importance of field teaching is explained in the paper. The paper also explains the influence of music on the emotional mood of students, which, in conjunction with the experiental experience, creates an innovative solution for breaking the aversion to classical music and creating a user experience based on which a better world is created later in life. The paper also carried out research on the prevalence of field teaching in elementary schools in the Republic of Croatia. According to results we can conclude that field teaching is not carried out to a sufficient extent

Čudnovate zgode riječi mafija

U knjizi se razmatraju ključna razdoblja u povijesti riječi mafia od njezina prvoga pojavljivanja 1863. godine u jednoj od četvrti grada Palerma do danas. Studija istražuje najvažnije interpretacije te riječi tijekom gotovo stotinu i pedeset godina njezine povijesti. Rad dakle pokušava opisati sve one političke, kulturološke ali i književne interferencije koje su utjecale na shvaćanju ovoga koncepta i na pretvaranju istog u višeznačnu riječ. Kroz prvo se poglavlje odgovara na pitanja što je mafija, kako, kada i zašto se ovaj fenomen pojavio na Siciliji počevši od 1861. godine te kako je preživio do danas. Drugo poglavlje vidi u centru pažnje etimološku povijest ove riječi kao i razlika između koncepta maffia i mafia. Kroz treće i četvrto poglavlje uzima se u obzir kazališnu predstavu I mafiusi di la Vicaria u kojoj se po prvi puta javlja koncept mafijaši te se razmatra teorija prema kojoj kroz ovo djelo, zbog utjecaja sicilijanskih moćnika, pokušalo se ponuditi gledateljima ideju da je mafija ostavština starih režima te da u novoj ujedinjenoj Italiji može biti kontrolirana i ugašena sa strane politike. U petom i šestom poglavlju pratimo teorije o mafiji koje su izlazile od državnih istraga, od privatnih istraga te od eseja tada veoma poznatih intelektualaca kao Giuseppe Pitrè, Luigi Capuana ali i Giuseppe Alongi kroz kojih, dok su neki tvrdili da je mafija izmišljotina sjevernjaka, primitivizam ili neka vrsta ponašanja mladih Sicilijanaca, drugi su pričali o svojevrsnoj društvenoj klasi koja ima vlastite interese koje se protežu od politike do javnoga novca. Sedmo poglavlje, pod nazivom Kaos, u potpunosti je posvećen ubojstvu Emanuelea Notarbartola – prva važna žrtva mafije – iz 1893. godine te pogotovo na suđenju koje je slijedilo i koje je, po prvi puta u povijesti, razotkrilo javnosti vezu između politike, javnoga novca i mafije. Istodobno uzima se u obzir i mafiju u SAD te ubojstvo heroja New Yorka, policajca Joe Petrosina. Nakon kratkog osvrta o pokušaju uništenja mafije sa strane Benita Mussolinija, deveto se poglavlje, nakon šire analize povijesnih i kulturnih zbivanja vezane za mafiju od pokolja u Portelli della Ginestra iz 1947. godine i ubojstvo bandita Salvatorea Giuliana pa sve do otvaranja javne rasprave sa strane talijanske ljevice, fokusira na krimić Il giorno della civetta Leonarda Sciascie koji 1961. godine točno opisuje mafijaški fenomen dajući ovoj temi veliku pažnju. U desetom i posljednjem poglavlju, osim kratke analize same povijesti mafije od pokolja iz Ciacullija iz 1963. godine pa sve do danas, opisuje se popularizacija ovoga fenomena i same riječi mafia kroz reklame, filmove i strašno popularnih serija što je definitivno pretvorilo ovu u višeznačnu i gotovo neshvatljivu riječ

Benedictines and the christianisation of the viking world

Vikinzi su i prije početka kristijanizacije dolazili u dodir s kršćanstvom. Stoljećima su susretali kršćanski svijet putem vojnih pohoda, služenja u plaćeničkim vojskama, trgovine i diplomacije te su svoja iskustva dijelili sa sunarodnjacima. Zloglasni pljačkaški pohodi započeti krajem 8. stoljeća, natjerali su kršćanske vladare na provođenje organizirane i sustavne kristijanizacije Vikinga s ciljem očuvanja kršćanskih i europskih vrijednosti. Nakon mukotrpnih početaka, opća kristijanizacija započela je pokrštavanjem vikinških vladara. Vikinški vladari svjesno su prihvatili kršćanstvo iz političkih i ekonomskih interesa. Kršćanstvo se širilo od pokrštenih kraljeva prema aristokraciji, a zatim prema ostalim slojevima. Vladari su dijelili društvene povlastice i materijalne nagrade svojim podanicima za prihvaćanje kršćanstva. Kako bi kristijanizacija vikinškog svijeta bila što uspješnija, kršćanski misionari dovitljivo su uključivali kršćanske elemente u poganske tradicije, stvarajući pritom regionalne inačice kršćanstva. Proces kristijanizacije Skandinavije trajao je stoljećima budući da su stari bogovi, rituali i običaji postupno nestajali, a vikinškim se svijetom širilo novo kršćansko učenje. U cjelokupnom procesu kristijanizacije, sudjelovali su i brojni redovnici, među kojima su najznačajniji bili pripadnici benediktinskog reda. Ansgar je svakako najznačajniji benediktinski redovnik, kasnije i hamburško-bremenski nadbiskup, koji je sudjelovao u kristijanizaciji vikinškog svijeta. Ansgar, poznat i kao Apostol sjevera, kasnije je postao svetac zaštitnik Skandinavije. Krug utjecaja kristijanizacije i europeizacije udvostručio se tijekom vikinškog doba šireći se istočnom i sjevernom Europom što je omogućilo značajan porast broja europskog stanovništva. Porastom populacije stvoreni su preduvjeti za daljnji razvoj poljoprivrede, trgovine, obrazovanja, državnog uređenja i vojske što predstavlja temelje modernog zapadnog društva. Kristijanizaciju Skandinavije, osnivanje centraliziranih skandinavskih kraljevstava, procvat trgovine oko Baltičkog mora i nagli razvoj čitave kršćanske Europe treba promatrati u međusobno isprepletenim uzročno-posljedičnim vezama.Even before the beginning of Christianization, the Vikings came into contact with Christianity. For centuries, they encountered the Christian world through military campaigns, service in mercenary armies, trade and diplomacy and shared their experiences with their compatriots. The infamous raids started at the end of the 8th century forced the Christian rulers to carry out an organized and systematic Christianization of the Vikings with the aim of preserving Christian and European values. After difficult beginnings, general Christianization began with the Christianization of the Viking rulers. Viking rulers consciously accepted Christianity for political and economic interests. Christianity spread from the baptized kings to the aristocracy, and then to other classes. Rulers distributed social privileges and material rewards to their subjects for accepting Christianity. In order to make the Christianization of the Viking world as successful as possible, Christian missionaries ingeniously incorporated Christian elements into pagan traditions, creating regional versions of Christianity. The process of Christianizing Scandinavia lasted for centuries, as the old gods, rituals and customs gradually disappeared, and the new Christian teaching spread throughout the Viking world. Numerous monks participated in the entire process of Christianization, the most important of whom were members of the Benedictine order. Ansgar is certainly the most important Benedictine monk, later the Archbishop of Hamburg-Bremen, who participated in the Christianization of the Viking world. Ansgar, also known as the Apostle of the North, later became the patron saint of Scandinavia. The circle of influence of Christianization and Europeanization doubled during the Viking Age, spreading through Eastern and Northern Europe, which enabled a significant increase in the number of the European population. With the increase in population, prerequisites were created for the further development of agriculture, trade, education, state organization and the army, which represents the foundations of modern Western society. The Christianization of Scandinavia, the establishment of centralized Scandinavian kingdoms, the flourishing of trade around the Baltic Sea and the rapid development of the entire Christian Europe should be viewed in mutually intertwined cause-and-effect relationships

The strategy of problem solving in learning logical-mathematical thinking in preschool age

La tesi affronta l’apprendimento di concetti e abilità matematiche dei bambini in età prescolare basato sulla risoluzione dei problemi come metodo didattico da usare nella scuola dell’infanzia. Imparare la matematica non è utile soltanto per risolvere un esercizio seguendo procedimenti imparati in precedenza, ma dovrebbe abilitare i bambini a risolvere situazioni problematiche applicando capacità di comprensione e analisi, di pensiero critico e divergente, nonché creatività e iniziativa. La risoluzione di problemi vista come strategia didattica va applicata seguendo regole precise che riguardano la scelta di situazioni problematiche adeguate all’età e alle capacità dei bambini, i procedimenti di soluzione e la rappresentazione degli stessi. Il ruolo degli educatori nell’uso di questa strategia didattica non è solo di essere esperti dei contenuti da imparare, ma dei processi da attivare nella mente del bambino. Valutando i bisogni formativi, gli interessi e le motivazioni che stanno alla base dell’apprendimento dei bambini, gli educatori devono progettare e gestire situazioni problematiche, il processo di ricerca delle soluzioni e le riflessioni sulle attività svolte.Tema završnog rada je problemsko učenje početnih matematičkih pojmova i vještina predškolske djece, korišteno kao metoda poučavanja u dječjem vrtiću. Učenje matematike ne bi se trebalo koristiti samo za rješavanje zadataka slijedeći prethodno naučene postupke, već bi trebalo osposobiti djecu da riješe problemske situacije primjenom vještina razumijevanja, analize, kritičkog i divergentnog razmišljanja, kreativnosti i sposobnosti inicijative. Rješavanje problema u vidu nastavne strategije mora se primjenjivati u skladu s preciznim pravilima o izboru problemskih situacija primjerenih dobi i sposobnostima djece te o postupcima rješavanja i mogućnostima njihovog prikazivanja. Uloga odgajatelja u korištenju ove nastavne strategije nije samo biti stručnjak u sadržajima koji se uče, već i u procesima koji se aktiviraju u djetetovom umu. Temeljem procjene obrazovnih potreba, interesa i motivacije djece, odgajatelji moraju osmisliti i upravljati problemskim situacijama, procesom pronalaženja rješenja i promišljanjem o provedenim aktivnostima.The undergraduate thesis "The Problem-Solving Strategy in Learning Logical-mathematical Thinking in Preschool" focuses on the learning of mathematical con-cepts and skills in preschool children, emphasizing problem-solving as a teaching method for kindergarten education. Learning mathematics goes beyond merely fol-lowing procedures to solve exercises; it should empower children to address problem situations by applying skills such as understanding, analysis, critical thinking, and creativity. Problem-solving, when viewed as a teaching strategy, requires adherence to precise guidelines regarding the selection of problem situations suitable for the age and abilities of the children, as well as the procedures for solution and their rep-resentation. Educators' role in employing this teaching strategy extends beyond ex-pertise in the subject matter to encompass mastery of the cognitive processes in-volved in children's learning. By assessing children's educational needs, interests, and motivations, educators must design and facilitate problematic situations, guide the process of finding solutions, and facilitate reflection on the activities undertaken

Marketing plan for the dental practice

Marketing plan opisuje marketinšku strategiju i aktivnosti koje će tvrtka ili organizacija poduzeti kako bi postigla svoje marketinške ciljeve. Marketing plan ordinacije dentalne medicine biti će važan element poslovanja te izravno utjecati na prihode i dobit poslovnog procesa. Zahvaljujući marketinškim aktivnostima, oblikuju se proizvodi i usluge, osmišljeni prema potrebama i željama pacijenata. Implementacijom marketinškog plana, osobito marketinškog miksa 7P, koji osim proizvoda ili usluge, cijene, promocije i distribucije obuhvaća i procese, fizičke dokaze i ljude, ordinacija dentalne medicine djelotvornije će prepoznati i udovoljiti potrebama svojih stalnih i potencijalnih pacijenata. Kroz učinkovite marketinške aktivnosti želi se stvoriti svijest o važnosti oralnog zdravlja te naglasiti kvalitetu, stručnost, te ljubaznost ordinacije i stručnog tima. Pozicioniranjem i jačanjem konkurentnosti omogućiti će se rast i razvoj ordinacije te opstanak na sve izazovnijem dentalnom tržištu. Marketinške aktivnosti postaju sve potrebnije i sastavni su dio poslovnog okruženja ordinacije te kroz analizu i korisne preporuke, ovaj rad pruža koristan pregled u primjenu marketinških strategija u segmentu dentalne medicine

Poreč city tailored to children

U teorijskom dijelu ovog istraživačkog rada temeljito se analizirao razvoj djece predškolske dobi, s posebnim fokusom na ključnim razvojnim područjima, kao što su motorički, emocionalni, socijalni i kognitivni aspekt. Poseban naglasak stavljen je na proučavanje načina učenja i istraživanja djece unutar njihovog prirodnog okruženja, pružajući dublji uvid u njihove potrebe i specifičnosti karakteristične za tu dobnu skupinu. Analiza grada Poreča obuhvatila je opis geografskih karakteristika, infrastrukture te pregled objekata, ustanova i programa koje grad podržava financijski ili djelomično podržava. Posebna pozornost posvećena je ustanovama koje pružaju raznolike usluge, uključujući odgojno-obrazovne, zdravstvene, sportske i kulturne, ne samo za građane Poreča, već i za stanovnike okolnih općina. Istraživački segment rada uključuje tri ključna intervjua radi stvaranja sveobuhvatne slike perspektiva relevantnih dionika. Prvi intervju proveden je s gradonačelnikom grada Poreča, drugi s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti, dok je treći intervju obavljen s bivšom ravnateljicom Dječjeg vrtića „Radost“ Poreč – Parenzo. Zaključci dobiveni kroz intervjue ističu predanost Grada Poreča ulaganju, planiranju i provedbi programa i projekata koji su usmjereni na dobrobit njegovih građana, posebno s naglaskom na djeci i mladima. Anketa provedena među građanima Poreča dodatno potvrđuje pozitivnu percepciju, s izraženim zadovoljstvom građana ukupnom ponudom usluga i sadržaja koje Grad Poreč pruža djeci. Sveukupno, istraživanje ističe posvećenost Grada Poreča stvaranju inkluzivnog i poticajnog okruženja za razvoj najmlađih članova zajednice

Online promotion of the southern Istria cluster

Iako je internetsko oglašavanje jedna od ključnih komponenti marketinške promocije za svako poslovanje, online medij kao glavni alat promocije sve više se percipira kao učinkovitiji i široko prepoznatljiviji način promoviranja proizvoda ili usluga unutar određenog budžeta. Današnja praksa ukazuje na povećanje ulaganja u online promociju, no često se zanemaruju tradicionalni mediji poput televizije, radija i tiska. Primarni cilj promocije jest ostvariti međusobno povezanu sinergiju između tradicionalnih oglašavanja i internetske promocije. Turistička djelatnost konstantno teži pružiti turistima adekvatne informacije kako bi poboljšala njihovo iskustvo. U tu svrhu, destinacijske menadžment organizacije koje su odgovorne za upravljanje marketinškim aktivnostima turističkih destinacija primjenjuju raznovrsne komunikacijske strategije i promocijske taktike. Oglašavanje, kao jedna od ključnih promocijskih taktika, obično pruža direktnu i često ciljanu promociju, dok odnosi s javnošću donose najisplativije efekte u odnosu na uložena financijska sredstva. Ovaj diplomski rad usredotočuje se na turističke zajednice smještene u regiji Južne Istre, koje zajedno čine jedinstven entitet poznat kao "klaster Južne Istre". Ta zajednica radi na kolektivnom promoviranju svojih turističkih resursa i usluga na tržištu. Često manja turistička odredišta samostalno ne mogu postići svoje marketinške ciljeve, stoga se udružuju s drugim manjim destinacijama, a često i s većim partnerom koji će preuzeti vodeću ulogu u toj suradnji. Istraživanje naglašava poseban fokus na komunikaciju s Turističkom zajednicom grada Pule, koja igra ključnu ulogu u navedenom projektu klastera Južne Istre, te potiče ostale manje turističke zajednice na unapređenje svojih marketinških aktivnosti i promociju