The Investigation of Induced False Memories on Student Population

Bolest dišnog sustava poznatija kao Covid-19 pandemija pojavila se krajem 2019. godine i ostavila dugoročne psihofizičke posljedice na ljude diljem svijeta. U Hrvatskoj su se do sada provela razna istraživanja na temu Korona virusa, no niti jedno istraživanje nije ispitalo povezanost induciranih lažnih sjećanja o Covidu-19 s kognitivnim sposobnostima, analitičkim mišljenjem, znanjem i zainteresiranosti o Covidu-19 na studentskoj populaciji. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je istražiti ulogu spomenutih individualnih čimbenika u količini induciranih lažnih sjećanja o Covid-19 pandemiji kod studenata. Istraživanje je provedeno online putem na prigodnom uzorku od ukupno 211 studenata raznih fakulteta u Osijeku. Pomoću zadatka s vijestima o Covidu-19, Testa vokabulara, Testa kognitivne refleksije, Ispita znanja o Covidu-19 i Upitnika zainteresiranosti za Covid-19 nastojala se utvrditi učestalost induciranih lažnih sjećanja kod studenata. Također, nastojalo se ispitati povezanost kognitivnih sposobnosti, analitičkog mišljenja, znanja o Covidu-19 i zainteresiranosti za Covid-19 s induciranjem lažnih sjećanja o Covid-19 pandemiji. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je čak 98% studenata od ukupnog uzorka prepoznalo kao istinito barem jedno lažno sjećanje. Međutim, nije bilo moguće utvrditi povezanost kognitivnih sposobnosti sudionika i znanja o Covidu-19 sa količinom induciranih lažnih sjećanja kod studenata. Također, nije bilo moguće utvrditi niti ulogu analitičkog mišljenja i zainteresiranosti za Covid-19 u prepoznavanju točnih vijesti i izvještavanju o lažnim sjećanjima. Ovo istraživanje samo je početak saznanja o povezanosti induciranih lažnih sjećanja o Covidu-19 i individualnih čimbenika na studentskoj populaciji u Hrvatskoj, stoga je potrebno provesti neka buduća istraživanja na većem uzorku i sa instrumentima koji imaju bolje metrijske karakteristike kako bi dobili točniji prikaz povezanosti ispitivanih konstrukata.The disease of the respiratory system better known as the Covid-19 pandemic appeared at the end of 2019 and left long-term psychophysical consequences on people around the world. In Croatia, various studies on the topic of the Corona virus have been conducted so far, but not a single study has examined the connection between induced false memories about Covid-19 and cognitive abilities, analytical thinking, knowledge and interest about Covid-19 in the student population. Therefore, the aim of this research was to investigate the role of the mentioned individual factors in the amount of induced false memories about the Covid-19 pandemic in students. The research was conducted online on a convenient sample of a total of 211 students from various faculties in Osijek. Using the news task about Covid-19, the Vocabulary Test, the Cognitive Reflection Test, the Knowledge Test about Covid-19 and the Questionnaire about the interest in Covid-19, an attempt was made to determine the frequency of induced false memories in students. Also, an attempt was made to examine the connection of cognitive abilities, analytical thinking, knowledge about Covid-19 and interest in Covid-19 with inducing false memories about the Covid-19 pandemic. The results of this research show that even 98% of students from the total sample recognized at least one false memory as true. However, it was not possible to determine the connection between participants' cognitive abilities and knowledge about Covid-19 with the amount of induced false memories in students. Also, it was not possible to determine the role of analytical thinking and interest in Covid-19 in recognizing accurate news and reporting on false memories. This research is just the beginning of learning about the connection between induced false memories about Covid-19 and individual factors on the student population in Croatia, therefore it is necessary to conduct some future research on a larger sample and with instruments that have better metric characteristics in order to get a more accurate representation of the connection between the investigated constructs

Evolucija engleskog slenga: suvremene tendencije i kulturni utjecaji

English slang has greatly evolved over the years, and with each day, new words are introduced into everyday speech. The definition of slang is rather hard to give due to the polysemous nature of this part of speech. However, most linguists will agree that it belongs to the informal part of speech reserved for everyday interpersonal communication, not in the formal register. It is a social factor that connects people with one another, creates social bonds, and serves as a way of evaluating people based on their speech. Slang is also temporary, meaning it does not last long in the people's vocabulary. Some of the reasons for this phenomenon lie in the fact that new words are constantly coined, and with each generation, a different context is needed for better understanding. Slang is not just an ordinary lexeme but a copy of the society in which we live. By analyzing the speech of an individual, it is possible to determine their level of education, origin, tendencies, and view of the world. When considering the diversity of slang, it can be observed through the spectacles of regional variety, different social groups, different areas of interest, or even different occupations. With that being said, it is important to note how important slang is in developing modern society, creating social bonds, and connecting people of all ages and backgrounds.Slang u engleskome jeziku značajno je evoluirao tijekom godina, a svakim danom, nove riječi postaju prisutne u svakidašnjem govoru. Definiciju slanga nije jednostavno iznijeti zbog višeznačne prirode ovog dijela jezika. Usprkos tome, ono u čemu će se mnogi jezikoslovci složiti je to da slang pripada neformalnom dijelu jezika rezerviranom za svakidašnju komunikaciju između ljudi, a ne formalnom registru. On je društveni čimbenik koji povezuje ljude međusobno, ostvaruje socijalne veze te služi za procjenu druge osobe na temelju njihova govora. Također, slang je privremen, odnosno, ne zadržava se dugo u vokabularima ljudi. Neki od razloga za ovaj fenomen su učestalo osmišljavanje novih riječi, a sa svakom idućom generacijom, potreban je drugačiji kontekst za razumijevanje istih. Slang nije samo puki leksem već pokazatelj društva u kojem se nalazimo. Analizirajući govor pojedinaca, moguće je utvrditi njegovo obrazovanje, porijeklo, tendencije te pogled na svijet. Što se tiče raznolikosti slanga, ona se može ogledati kroz regionalnu raznovrsnost, razne društvene skupine, područja interesa ili pak zanimanja. S time izrečenim, važno je istaknuti važnost slanga u oblikovanju modernog društva, stvaranju socijalnih odnosa i povezivanja ljudi svih godina i pozadina

The Relationship between Anxiety Sensitivity, Sleep Quality, and Quality of Life

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između anksiozne osjetljivosti, kvalitete spavanja, pojedinih zdravstveno rizičnih ponašanja i kvalitete života. U istraživanju je sudjelovalo 438 sudionika, čiji se raspon dobi kretao između 18 i 66 godina. Kako bi se ispitali odnosi između varijabli korištena je Skraćena verzija upitnika o kvaliteti života Svjetske Zdravstvene Organizacije (engl. World Health Organization Quality of Life – Brief Version Questionnaire, WHOQOL‐BREF; World Health Organization, 1998), Pittsburghov indeks kvalitete spavanja (engl. The Pittsburgh Sleep Quality Indeks, PSQI; Buysse i sur., 1989) te hrvatska inačica Ljestvice anksiozne osjetljivosti (eng. Anxiety Sensitivity Index – ASI; Reiss i sur., 2001; Jurin i sur., 2012). Nalazi istraživanja pokazuju kako postoji značajna pozitivna povezanost kvalitete života s kvalitetom spavanja, a značajna negativna povezanost anksiozne osjetljivosti s kvalitetom života i kvalitetom spavanja. Osim toga, utvrđeno je kako je značajan pozitivan prediktor kvalitete života kvaliteta spavanja, dok je značajan negativan prediktor kvalitete života anksiozna osjetljivost. Nadalje, suprotno pretpostavljenom, zdravstveno rizična ponašanja pušenja i konzumacije alkohola za lakše uspavljivanje nisu imala moderatorsku ulogu u odnosu anksiozne osjetljivosti i kvalitete spavanja. To jest, nisu snizili negativnu povezanost između ove dvije varijable. Iako su zabilježeni određeni nedostatci, ovaj rad ipak omogućuje dodatno razumijevanje navedenih varijabli. Uz to, ovo istraživanje predstavlja jedno od rijetkih koje ispituje odnose između kvalitete spavanja, kvalitete života i anksiozne osjetljivosti na uzorku iz opće populacije, a ne kliničkom uzorku. Rezultati istraživanja mogu se iskoristiti u svrhu stvaranja programa kojima se poboljšava kvaliteta života pojedinaca.The aim of this study was to examine the relationship between anxiety sensitivity, quality of sleep, some health risk behaviors and quality of life. A total of 438 participants were involved in the study, and their ages ranged between 18 and 66 years. World Health Organization Quality of Life – Brief Version Questionnaire (WHOQOL-BREF; World Health Organization, 1998), The Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI; Buysse et al., 1989) and Anxiety Sensitivity Index (ASI; Reiss et al., 2001) were used to analyze the relationships between the variables. The results of this study show a significant and positive correlation between quality of life and quality of sleep, but also a significant and negative correlation between anxiety sensitivity and quality of life, as well a negative correlation with quality of sleep. Moreover, quality of sleep is a significant positive predictor of quality of life, whereas anxiety sensitivity is a significant negative predictor of quality of life. Furthermore, differing from the initial assumption, health risk behaviors of smoking and alcohol intake to fall asleep easier did not have a moderating role in the relationship between anxiety sensitivity and quality of sleep. That is, health risk behaviors did not lower the negative correlation between the forementioned variables. Although some limitations have been noted, this study provides further understanding of mentioned variables. Additionally, this study also represents one of the few ones which examine the relationship between quality of sleep, quality of life and anxiety sensitivity on a sample from the general population, and not on a clinical sample. The results of this study can be used to create programs which enhance people's quality of life

Adaptive and Maladaptive Personality Traits and Indicators of Empathy Measured by Self-reports and Physiological Measures

Empatija je prepoznata kao jedna od najvažnijih stavki uspješnog međuljudskog odnosa, a trendovi smanjivanja empatije u mlađim generacijama zabrinjavaju. Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio ispitati odnos adaptivnih (ekstraverzija, otvorenost, savjesnost, emocionalna stabilnost i ugodnost) i neadaptivnih (narcizam, makijavelizam, psihopatija i sadizam) osobina ličnosti s razinom empatije mjerenom samoprocjenama i fiziološkim mjerama. Uzorak ovog istraživanja sastojao se od 113 sudionika u dobi od 18 do 64 godine, od čega je 54% sudionika ženskog spola. Za mjerenje empatije korišten je Upitnik kognitivne i afektivne empatije. Za mjerenje adaptivnih osobina ličnosti korišten je Petofaktorski inventar ličnosti, a za mjerenje neadaptivnih osobina ličnosti Kratka mračna tetrada. Dodatno, za fiziološku mjeru empatije korištena je elektrodermalna aktivnost mjerena uređajem Obimon EDA prije i tijekom gledanja podražajnog materijala za izazivanje empatije. Za provjeru hipoteza korištena je parcijalna korelacija uz kontrolu varijabli spol i volontiranje. Rezultati upućuju na pozitivnu povezanost samoprocjene empatije i ugodnosti i otvorenosti, te negativnu povezanost empatije i savjesnosti. Dodatno, emocionalna stabilnost, ekstraverzija, makijavelizam, narcizam, psihopatija i sadizam nisu povezani sa samoprocjenama empatije. Konačno, fiziološke mjere empatije nisu bile povezane s adaptivnim i neadaptivnim osobinama ličnosti. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost proučavanja empatije u okviru osobina ličnosti. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnilo doživljavanje empatije na fiziološkoj razini i kako bi se razjasnila povezanost empatije s drugim osobinama ličnosti.Empathy is recognized as one of the most important items of a successful interpersonal relationship, and trends of decreasing empathy in younger generations are a concern. Therefore, this study aimed to examine the relationship between adaptive (extraversion, openness, conscientiousness, emotional stability, and agreeableness) and maladaptive (narcissism, Machiavellianism, psychopathy, and sadism) personality traits with a level of empathy measured by self-assessments and physiological measures. The sample of this study consisted of 113 participants aged 18 to 64, of which 54% were women. To measure empathy, the Questionnaire of Cognitive and Affective Empathy was used. The Big Five Inventory was used to measure adaptive personality traits, and a Short Dark Tetrad to measure maladaptive personality traits. In addition, for a physiological measure of empathy, electrodermal activity measured by the Obimon EDA device was used before and during the viewing of stimulant material to induce empathy. Partial correlation, controlling for gender and volunteering, was used to verify the hypotheses. The results point to a positive correlation between selfassessment of empathy and agreeableness, between empathy and openness, and a negative correlation between empathy and conscientiousness. In addition, emotional stability, extraversion, Machiavellianism, narcissism, psychopathy, and sadism are not correlated with self-assessments of empathy. Finally, physiological measures of empathy were not correlated with adaptive and maladaptive personality traits. The results of this research indicate the importance of researching empathy within personality traits. However, additional research is needed to clarify experiencing empathy at the physiological level and to clarify the correlation between empathy and other personality traits

Social Banditry in the Kingdom of Croatia-Slavonia in the "Long" 19th Century

Termin socijalni banditizam skovao je britanski povjesničar Eric Hobsbawm, a odnosi na pojave u predmodernim agrarnim društvima čiji su pripadnici bili izloženi različitim oblicima iskorištavanja i tlačenja.. Gospodarske i političke neprilike sela pomogle su stvaranju bandita, koji poštivanjem i zaštitom običnog seljaka stječu pridjev „socijalni“. Socijalni bandit, ovisno o svojim karakteristikama, može biti plemenit razbojnik, hajduk ili osvetnik. Revolucije, rat, opće nezadovoljstvo, bolesti, glad i ostale katastrofe doprinijele su širenju banditizma. Tijekom „dugog“ 19. stoljeća, dva najpoznatija bandita na prostoru Banske Hrvatske bili su Josip Joco Udmanić (1843. - 1867.) i Jovan Stanisavljević Čaruga (1897. - 1925.). Josip Udmanić moslavački je hajduk koji je djelovao sredinom 19. stoljeća, a njegove žrtve najčešće su bili imućni gospodari, trgovci i župnici. Svojom nesebičnošću u maniri Robina Hooda prisvojio je simpatije seljaka, ali i njihovu zaštitu. S druge strane, Jovan Stanisavljević Čaruga širio je strah i trepet diljem Slavonije. Kao vojni dezerter Prvog svjetskog rata priključio se Kolu gorskih tića i postao simbolom banditske okrutnosti. Još za života bio je poznata javna ličnost, pa čak i predmet divljenja mnogih. Oduvijek je postojala ambivalentna percepcija socijalnih bandita. Za puk, oni su bili pravednici, zaštitnici i heroji, a vlast i moćnici doživljavali su ih kriminalcima koje je trebalo udaljiti iz društva. Banditi i njihova djela poslužili su kao inspiracija brojnim predstavama, pjesmama, filmovima i knjigama, a novinski članci svakodnevno su donosili izvještaje o njihovim podvizima. Cilj ovog rada je analizirati socijalni banditizam na području Banske Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća kroz prizmu djelovanja razbojnika poput Udmanića i Čaruge

Positive Youth Development and Risky Sexual Behavior

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost čimbenika pozitivnog razvoja mladih (kompetencije, samosvijesti, povezanosti s drugima, brižnosti i karaktera) i rizičnog seksualnog ponašanja kod adolescenata na prigodnom uzorku učenika drugog razreda srednjih škola u Osijeku i Vinkovcima. U istraživanju je sudjelovalo 258 učenika, od kojih su 67,9% bile sudionice, 31,9% sudionika dok se ostali sudionici nisu izjasnili. Sudionici su putem online obrasca ispunjavali upitnik pozitivnog razvoja mladih (Kratka verzija upitnika 5C modela; Geldhof i sur., 2014) te Indeksa rizičnog seksualnog ponašanja (Štulhofer, Jureša, Mamula, 2000). Kako bi se provjerila povezanost korišten je koeficijent korelacije te je mogućnost predviđanja rizičnog seksualnog ponašanja temeljem komponenata pozitivnog razvoja mladih provjerena hijerarhijskom regresijskom analizom. Rezultati istraživanja su pokazali kako su brižnost i karakter negativno povezani s rizičnim seksualnim ponašanjem te da se temeljem komponente karaktera i spola može predviđati rizično seksualno ponašanje. Konačno, ovo istraživanje pokazuje važnost pozitivnog razvoja mladih u prevenciji rizičnog seksualnog ponašanja adolescenata.The aim of this research was to examine the correlation between factors of Positive Youth Development (competence, confidence, connection, care and character) and risky sexual behavior in adolescents on a random sample of second grade high school students in Osijek and Vinkovci. 258 students took part in the research, of which 67.9% were female participants, 31.9% male participants, while the other participants did not express themselves. The participants completed the Positive Youth Development Questionnaire (Short version of the 5C model questionnaire; Geldhof et al., 2014) and the Risky Sexual Behavior Index (Štulhofer, Jureša, Mamula, 2000) via an online form. To examine the correlation, correlation coefficient was used, and the possibility of predicting risky sexual behavior based on the components of Positive Development of young people was cxamined by hierarchical regression analysis. The results of the research show that caring and character are negatively related to risky sexual behavior and that based on the components of character and gender, risky sexual behavior can be predicted. Finally, this research shows the importance of Positive Youth Development in the prevention of risky sexual behavior among adolescents

The Development of Slovenian Lands from the 12th to the 15th Century

U ovome će radu biti predstavljena situacija u slovenskim zemljama u razdoblju od 12. do 15. stoljeća. Tijekom 12. i 13. stoljeća slovenski su krajevi bili pod utjecajem različitih velikaških obitelji koje su u njima ostvarivale svoje političke interese. Habsburška vlast koja je došla tijekom 14. stoljeća pridonijela je objedinjenju slovenskih teritorija. Naredno stoljeće karakterizira razvoj i početak prodora Osmanlija u slovenske krajeve. Slovenski su prostori također bili izloženi germanizaciji i kolonizaciji od strane njemačkog stanovništva koje se ondje doseljavalo i od strane vladara dobivalo posjede za obradu. Uloga koju je Crkva vršila u razdoblju od početka 12. do kraja 15. stoljeća rezultirala je osnivanjem raznih crkvenih redova (benediktinci, franjevci, cisterciti i dominikanke) koji su djelovali u tadašnjim slovenskim krajevima. Crkvena arhitektura u slovenskim je krajevima bila izložena utjecaju dvaju značajnih likovnih razdoblja – romanika i gotika. Gradovi u razdoblju od 12. do 15. stoljeća počinju se značajnije razvijati, a posebno treba istaknuti Ljubljanu i gradove poput Beljaka i Celja

Workplace Innovation: The Role of Perceived Fairness and Work Schedule

Cilj ovog istraživanja je provjeriti učinke percipirane pravednosti i rasporeda radnog vremena zaposlenika na njihovu inovativnost na radnom mjestu. Uz provjeru učinka percipirane pravednosti na inovativnost na radnom mjestu, provjeren je i moderacijski učinak rasporeda radnog vremena u odnosa između percipirane pravednosti i inovativnosti, na uzorku od ukupno 200 zaposlenika. Zaposlenici su ispunili Upitnik o sociodemografskim podacima, Pitanje o rasporedu radnog vremena, Skalu pravednosti u organizacijskom kontekstu te Skalu inovativnog ponašanja. Podaci su prikupljeni pomoću online obrasca.. Prema rezultatima istraživanja, percipirana pravednost je značajan pozitivan prediktor inovativnosti na radnom mjestu dok raspored radnog vremena nije značajan moderator navedenog međuodnosa. Nadalje, u radu se obrazlažu i raspravljaju potencijalni teorijski zaključci te se pružaju praktične implikacije relevantne za rad organizacija i daljnja istraživanja ovih konstrukta.The aim of this research is to explore the effect of perceived justice and employees' work schedules on their innovation in the workplace. In addititon to verifying the effect of perceived justice on innovation in the workplace, the moderating effect of work schedule in the relationship between perceived justice and innovation was also examined, on a sample of 200 employees. The employees filled out the Questionnaire on socio-demographic data, the Question of work schedule, the Scale of justice in the organizational context and the Scale of innnovative behaviour. The data was collected using an online form. According to the research results, perceived justice is a significant positive predictor of innovativeness in the workplace, while the work schedule is not a significant moderator of the mentioned relationship. Furthermore, the research explains and discusses potential theoretical conclusions and provides important practical implications relevant to the work of organizations and further research into these constructs

Linguistic Terminology in Old Croatian Grammars

Hrvatski jezik, opisuje znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem naziva i njihove upotrebe. Terminologija ili nazivlje podrazumijeva ukupnost svih termina u nekom jeziku. U ovom radu govoriti će se o jezikoslovnoj terminologiji u starim hrvatskim gramatikama koja se mijenjala uslijed standardizacije, gdje je hrvatski jezik doživio vrlo opsežne promjene. Proučavat će se duga tradicija gramatičkih opisa u hrvatskom jeziku, hrvatske rane gramatike koje se temelje na tradiciji latinskih gramatika gdje je latinski jezični utjecaj primaran i u gramatičkim opisima na svim razinama. Osnovu hrvatskog jezika baštinimo sve do danas, a problemi s kojima su se susretali stari hrvatski gramatičari većinom su i problemi o kojima se spore i suvremeni hrvatski jezikoslovci. Unatoč promjenama društvenih, povijesnih, političkih i kulturnih prilika temelji hrvatskog jezika izgrađeni su u 17. stoljeću te su ostali sve do danas

Melancholy and Longing in Eichendorffs Aus dem Leben eines Taugenichts and Hellers Das Buch vom Süden

Die folgende Abschlussarbeit beschäftigt sich mit der Analyse zweier Werke, der romantischen Novelle Aus dem Leben eines Taugenichts von Joseph von Eichendorff einerseits und dem postmodernen Roman Das Buch vom Süden von André Heller andererseits. In beiden Werken wurden die Taugenichts-Figuren hervorgehoben, um sie miteinander zu vergleichen. Es wird verglichen, inwieweit die Emotionen Melancholie und Sehnsucht als begleitende Auslöser der Dränge und Empfindungen der Figuren fungieren. In dieser Arbeit ist die Untersuchung dieser Gefühle ausschlaggebend. Was verursacht diese Gefühle und rufen diese Gefühle selbst etwas in den Taugenichts-Figuren hervor? Um überhaupt begreifen zu können, wieso diese Gefühle zum Wesen der Taugenichts-Figuren gehören, wird auch eine ausführliche Entwicklung literarhistorischer Ereignisse gegeben. Die Arbeit wurde chronologisch aufgebaut, so dass alle historischen und literarischen Ereignisse aufeinander folgen und eine Einheit bilden. Wie empfand man die Zeit und das Leben in der Romantik und wie in der Postmoderne einige Jahrhunderte später? Wenn man alle Argumente abwägt, kommt man zum Ergebnis, dass die Taugenichts-Figuren von Epoche, Natur und Religion geprägt sind und dass Melancholie und Sehnsucht durch genau diese Faktoren und Ausdrucksweisen nicht nur als Emotionen, sondern als künstlerischer Ausdruck wahrzunehmen sind.Ovaj završni rad bavi se analizom dvaju djela, s jedne strane novelom romantizma od Josepha von Eichendorffa a s druge strane romanom postmodernog pisca Andréa Hellera. U oba djela istaknuti su Taugenichts-likovi koje će se međusobno usporediti. Uspoređuje se u kojoj mjeri osjećaji melankolije i čežnje djeluju kao popratni okidači za porive i osjećaje likova. U ovom radu, istraživanje tih osjećaja je ključno. Postavljaju se pitanja: Koji su okidači i pokreću li samo ti osjećaji nešto u Taugenichts-likovima? Da bi se moglo razumjeti zašto su tako snažno pod utjecajem istaknutih osjećaja, obrađeni su i književnopovijesni aspekti tog vremena. Rad je strukturiran kronološki tako da svi povijesni i književni događaji slijede jedan za drugim i čine cjelinu. Također je zanimljivo pitanje: Kako su ljudi doživljavali vrijeme i život u romantizmu a kako u postmodernizmu nekoliko stoljeća kasnije? Zaključak je da su Taugenichts-likovi oblikovani epohom, prirodom i religijom te da se melankolija i čežnja mogu percipirati ne samo kao osjećaji nego i kao umjetnički izraz navedenih razdoblja